'Snovi pod Trećim Reichom' Charlotte Beradt (Disput; preveo Damjan Lalović)

U ovoj metodološki i konceptualno jedinstvenoj knjizi njemačka novinarka i publicistkinja Charlotte Beradt donosi i komentira sadržaje mnoštva snova koje su Nijemci različite dobi i društvenog statusa (od vlasnika tvornice do čistačice, od obrtnika i trgovaca do studenata, liječnika i činovnika, a među njima je niz Židova) usnuli, a ona ih anketiranjem prikupila u prvom razdoblju nacističkog režima od 1933. do 1939. godine.

Ova zbirka snova pruža nešto što ne nudi nijedna druga vrsta povijesnih izvora, naime zaprepašćujuću promjenu perspektive koja proširuje vidokrug i otvara slojeve do kojih ne dosežu čak ni dnevničke zabilješke. Zabilježeni snovi uvode nas u niše naizgled privatne svakodnevice, u koju prodiru valovi propagande i terora.

Charlotte Beradt (1907-1986), odrasla je u Berlinu u židovskoj trgovačkoj obitelji, do dolaska nacista na vlast radila je kao novinarka i publicistkinja. Bila je članica Njemačke komunističke partije, ali ju je napustila zbog neslaganja sa sve većom staljinizacijom. Godine 1939. emigrirala je nakratko u Englesku, a od 1940. živi u New Yorku. Poslije rata postala je stalna suradnica zapadnonjemačkog radija i počela objavljivati priloge u časopisima i novinama u domovini, a bavila se i prevođenjem s engleskoga na njemački. Njezina prva knjiga 'Snovi pod Trećim Reichom' (Das Dritte Reich des Traums) u Njemačkoj je objavljena 1966, a u SAD-u 1968.

'Nietzsche' Stefan Zweig (Šareni dućan; preveo Mario Kopić)

Više od stoljeća nakon smrti Nietzscheov 'lik i djelo' i dalje su itekako intrigantni i interesantni, a popularnost kao da mu ne prestaje rasti. Samo u posljednjih desetak godina objavljeno je više od 500 monografija o njemu i njegovu djelu, no esej velikog austrijskog pisca Stefana Zweiga iz 1925. godine ostaje poglavlje za sebe; on slavi dubinu, višeznačnost i hrabrost Nietzscheove misli.

Zweig je filozofovoj 'borbi s demonom' posvetio potresne stranice koje nadaleko prekoračuju razinu pukog psihološkog portreta i koje nam otkrivaju najdublju povezanost osobnog i misaonog na Nietzscheovu duhovnom putu. Nietzsche naravno nije bio nacist, niti je bio antisemit (taj falsifikat možemo zahvaliti njegovoj sestri, koja je značajno manipulirala njegovom ostavštinom), ali je ipak bio filozof kojega se lako može pogrešno razumjeti i koji je, bez obzira na svoje namjere, donekle inspirirao politiku Adolfa Hitlera. Kako je jedna zločinačka ideologija poput nacizma sve dobro pretvarala u zlo najbolje se može shvatiti po onome što je učinjeno s velikim Friedrichom Nietzscheom

Svoju privrženost Nietzscheu je Zweig ovako opisao: 'Ni jedan svetac na stupu nije bio tako napušten, jer ti fanatici svoje vjere imaju još svojega Boga čija sjena obitava u njihovoj kolibi i pada s njihova stupa, ali on, 'božji ubojica', nema više ni boga ni ljudi... Nikada u svim tim dugim nomadskim godinama vedar počinak u živahnom prijateljskom krugu, nikada noću toplo nago žensko tijelo uz njegovo, nikada jutarnje rumenilo slave nakon tisuću crnih noći šutljiva rada!'

'Nacistička književnost u Americi' Roberto Bolaño (Vuković & Runjić; preveli Ariana Švigir i Dinko Telećan)

'Nacistička književnost u Americi bavi se svijetom krajnje desnice, a ipak većinu vremena govorim o ljevici. Govoreći o nacističkim piscima u Americi, zapravo govorim o svijetu, katkad junačkom no mnogo češće kukavnom, o književnosti općenito.’, objasnio je svoje namjere u pisanju ove knjige Roberto Bolaño.

Mimo dva magnum-opusa, ‘Nacistička književnost u Americi' iz 1996. općenito se drži najuspjelijim djelom Roberta Bolaña. To je svojevrsna enciklopedija desničarskih pisaca: tvore ju kratki životopisi izmišljenih književnika, poklonika i gorljivih pristaša krajnje desnice, većinom iz Latinske Amerike, šačica njih iz Sjedinjenih Država, koji su prikazani kao šarolik niz zabludjelih mediokriteta, snobova, prevrtljivaca, narcisa i zločinaca.

'Nacistička enciklopedija u Americi' je 'vragolasta enciklopedija izmišljenih fašističkih pisaca i tvoraca književnog ukusa. Poput duhovita, zajedljiva Borgesova sina, Bolaño je pomno satkao gustu mrežu zadrtih desničarskih knjigoljubaca i opskrbnika književnošću za koje je Hitler bio ljepota, istina i velika izgubljena nada', pisao je The New York Times

'Vrijeme između krojenja' María Dueñas (Fraktura; prevela Silvana Roglić)

María Dueñas španjolska je književnica rođena 1964. u Puertollanu. Doktorirala je englesku filologiju i radi kao profesorica na Sveučilištu u Murciji. Predavala je na američkim sveučilištima, piše znanstvene članke i sudjeluje u raznim obrazovnim, kulturnim i uredničkim projektima. Svojim prvim ro-manom 'Vrijeme između krojenja', objavljenim 2009., privukla je pozornost čitatelja i postigla uspjeh kod kritike, a roman je preveden na više od dvadeset jezika.

Nevjerojatno je kakva se priča o svijetu i povijesti može skrojiti od života jedne modistice, poručuje nakladnik Fraktura. U osvit Španjolskoga građanskog rata mlada krojačica Sira Quiroga zbog ljubavi prema muškarcu kojega gotovo da i ne poznaje napustit će sve: Madrid, majku, zaručnika i sudbinu koja ju je čekala. Nedugo zatim ista ta ljubav ostavit će je slomljenu i samu, bez novca i poznanstava, s pregršt dugova i samo dvije vještine: umijećem šivanja i neuništivom željom da preživi. S ta će dva talenta Sira Quiroga promijeniti svijet i vrijeme u kojima je živjela.

Ljubavnica i bjegunica, kći i prijateljica, krojačica i špijunka, junakinja romana ‘Vrijeme između krojenja’ ponajprije je hrabra žena koja je svojom stazom koračala ne bježeći od izazovâ i puna srca. Slijedeći njezin trag od predratnog Madrida do Maroka punog pustolova i krhke raskoši, od živopisnog Tetuana do Lisabona i mondenih portugalskih ljetovališta koja ne znaju za razaranja Drugoga svjetskog rata, ‘Vrijeme između krojenja’ je prvenstveno roman o preživljavanju u vrijeme nacizma.

'Politički plakat u NDH' Stjepan Bekavac i Mario Jareb (Despot Infinitus)

Svojevrsnim albumom plakata nastalih i korištenih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i u njegovom sklopu nizom kraćih tekstova o toj problematici povjesničari Stjepan Bekavac i Mario Jareb žele stručnoj ali i široj javnosti predstaviti te zasigurno najatraktivnije proizvode osovinskih sustava medija i promidžbe – onoga NDH i sustava njemačke vojne promidžbe. Iako su i drugi autori bili svjesni činjenice kako je dobar dio osovinskih plakata u NDH bio zapravo njemačkoga podrijetla, ipak je ovo prvi rad dostupan cjelokupnoj hrvatskoj javnosti u kojemu je o tome nedvosmisleno progovoreno, poručuje nakladnik Despot Infinitus.

Objava reprodukcija velikoga broja plakata svrstanih u tematski zaokružene skupine i isticanje činjenice kako su likovna rješenja niza plakata iskorištena u oblikovanju drugih medijskih i promidžbenih proizvoda (dopisnice, naljepnice, vinjete…) omogućuju ne samo upoznavanje plakatne produkcije u NDH, koju je vodio zločinac Ante Pavelić, nego mogu biti i temelj za daljnja istraživanja te problematike koja zasigurno zaslužuje cjelovitu interdisciplinarnu obradu. Autori drže kako je njihovo djelo tek jedan od koraka k ispunjenu toga cilja.

Politička propaganda ustaša, tih nacističkih lakeja, krvoločnih zločinaca i najgorih kvislinga u povijesti hrvatskog naroda, uvijek je intrigantna tema. Knjiga Stjepana Bekavca i Marija Jareba je zasad jedini dostupan uvod u ovu tematiku, koji bi svakako trebali slijediti i oni drugačijih perspektiva.