Književnost ne bi trebala biti samo nešto intelektualno, njezin je smisao ispričati priču koja zaslužuje biti ispričana, a ja tu priču pričam iz jednog malo pomaknutog rakursa, kazao je u Zagrebu jedan od najpoznatijih mladih suvremenih rumunjskih pisaca i scenarista Florin Lazarescu
'Ne pišem kako bih stekao slavu ili se plasirao na tržištu. Pišem samo onda kada imam nešto reći i jer mislim da neke stvari zaslužuju ostati zapisane', kazao je Lazarescu u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović na predstavljanju hrvatskog prijevoda svoje knjige 'Naš posebni izvjestitelj' objavljene u izdanju nakladnika VBZ i u prijevodu Luce-Ioana Frane i Ivane Olujić
Iako kad piše kreće od elemenata koji postoje u stvarnosti, nikad ne opisuje stvarnost.
'Pišem o onome što vidim, no nisam zainteresiran za stvarnost kao takvu: pozornost mi privlače apsurdne situacije. Zato u svojim knjigama neprestano žongliram između fikcije i stvarnosti', kazao je Lazarescu, dodavši da književnost za njega nije samo nešto intelektualno.
'Književnost je za mene 'izrezivanje' komadića stvarnosti i njihovo preslagivanje u potrazi za objašnjenjima', istaknuo je.
Iako smatra da pisce ne treba trpati u okvire, na pitanje što je zajedničko suvremenoj rumunjskoj književnoj sceni kojoj generacijski i sam pripada, Lazarescu je kazao kako je to činjenica da žive u slobodnome svijetu i nemaju komplekse gdje god se nalazili.
'Postojale su frustracije, provincijalizmi i to u cijelom umjetničkom sektoru, no toga više nema - izašli smo iz izolacije, znamo što se događa u Parizu i Berlinu i, što je najbolje, znamo kako to valorizirati i prikazati', rekao je.
Tema romana 'Naš posebni izvjestitelj' je gubitak nevinosti prikazan kroz simbiozu tragedije i komedije i ispričan iz gotovo djetinje perspektive. Glavni je lik Antonie, mladić koji igrom slučaja postaje predmetom medijske pozornosti, da bi potom i sam postao novinar u potrazi za senzacijama. No, njegova je potraga za pričama vrijednim novinskih naslova zapravo traženje puta do unutarnje slobode, slobode integriteta i duha. Tu su također i Mohammad te Rom Elvis, a svima je njima zajedničko to što na različite načine doživljavaju neuspjeh u vjeri.
Pisan britkim humorističnim tonom, taj je roman posveta društvu na prijelazu političkih poredaka i neprilagođenim pojedincima koji u tome društvu žive, u kojemu autor slaže kolaž postrevolucionarne Rumunjske koja se prilagođava i stremi zapadu, ali ujedno i kritika suvremenih vrijednosti tranzicije i kapitalizma.
Rumunjski prozaik i scenarist Lazarescu (1974.) debitirao je 2000. zbirkom priča 'Gnijezda od imele'.
Objavio je i zbirke kratkih priča 'Šest načina da se sjetiš jednog konja" (2003.), te 'Elektronka s kapom' (2009.) o odrastanju u Rumunjskoj u doba komunizma, koja ga je proslavila, kao i roman 'Što se treba znati o medvjedu pandi' (2003.).
Autor je scenarija za kratki film 'Elektronka s kapom' koji je režirao Radu Jude i koji je osvojio nagrade za najbolji kratki film na festivalima u Montpellieru, Cottbusu, Bilbau i Sundanceu. Piše scenarij za satirični crtani serijal "Animirani Planet Show" koji emitira Antena 1, jedna od najvećih svjetskih televizijskih kuća.
Roman 'Naš posebni izvjestitelj' (2005.) osvojio Veliku nagradu za istočnoeuropsku književnost u Frankfurtu 2006., te je preveden na njemački, francuski, slovenski, mađarski, bugarski, talijanski, hrvatski i druge jezike.