Na sjednici Vijeća sudjelovali su Vera Robić-Škarica, Nataša Petrović, Dinko Majcen, Dino Paškov, Hrvoje Krstulović, Branko Matutinović, Danilo Šerbedžija i Željko Sarić.

U usvojenom Nacrtu prijedloga zacrtani su strateški ciljevi u audiovizualnom sektoru do 2021. godine, s fokusom na četiri područja djelovanja. To su osiguranje materijalnih uvjeta za daljnji razvoj ukupne audiovizualne industrije, kao gospodarske snage te kreativni rast hrvatske kinematografije kao umjetničkog izraza, zatim poticanje filmske pismenosti i razvoj publike, očuvanje audiovizualne baštine i unapređenje javne dostupnosti kulturno vrijednog domaćeg i svjetskog audiovizualnog nasljeđa te Pozicioniranje Hrvatske u procesu formiranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta.

U skladu s time Vijeće je definiralo osam neposrednih provedbenih ciljeva akcijskog plana, podijeljenih u dvije cjeline. Jedna je usmjerena na održavanje kontinuiteta ranijeg programa, a druga na nove provedbene ciljeve.

Za nastavak kontinuiteta ranijeg programa, prema Nacrtu programa Vijeća, potrebno je razvijati hrvatsku audiovizualnu proizvodnju kao izraz generacijski i stilski raznolikih autorica i autora te poticati promociju i plasman hrvatskih djela. Zatim, potrebno je razvijati i konsolidirati postojeći izvoz hrvatskih filmskih usluga, kao i razvijati mjere za razvoj publike vezane uz gledanost i javnu vidljivost vrijednih audiovizualnih djela te osigurati sustavnu dostupnost filma u odgoju i obrazovanju. Naposljetku, treba ustrajati na rješenju 'baštinskog deficita': potaknuti državna nadleštva ka rješenju titulara filmova nastalih u ranijim razdobljima te jednako tako u rješavanju institucionalnog statusa Hrvatske kinoteke.

Kao novi provedbeni cilj zacrtano je podupiranje formiranje filmskog studija ozbiljnog kapaciteta, kako radi izvoza sluga tako i na dobrobit nacionalne filmske, televizijske i računarske proizvodnje. Zatim, potrebno je organizirati operativne cjeline filmskog djelovanja na lokalnoj razini i time povezati, uskladiti i unaprijediti suradnju kinoprikazivača, filmskih festivala, filmskih ureda, izvoza usluga, lokalnih i županijskih vlasti, odgojno-obrazovnih ustanova, udruga i nezavisnih organizacija te audiovizualnih profesionalaca unutar teritorijalne zajednice. Treba osigurati i uvjete za nastajanje audiovizualnih djela od posebne tematske vrijednosti, a izvan uobičajenih produkcijskih ograničenja, temeljem specijaliziranih javnih natječaja, uz dodatni doprinos javnih dionika i nadleštava. I na kraju, treba unaprijediti sustav provođenja Nacionalnog programa, ekipiranjem HAVC-a nedostajućim djelatnicima i tehnologijom te unapređenjem operativnih financijskih i planskih postupaka/procedura, sve s ciljem usvajanja najboljih europskih praksi, uz nužnu harmonizaciju s nadležnim nacionalnim propisima.

Cjelovit tekst Nacrta prijedloga Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2017. – 2021. dostupan je na ovoj poveznici, a postupak sudjelovanja u javnoj raspravi ovdje.