Rođen 1966. u Pragu u miješanom braku majke Čehinje i oca Kongoanca, Zmeškal u svojim romanima tematizira češku stvarnost u drugoj polovici 20. stoljeća i vlastitim formativnim godinama, 70-tim i 80-tim godinama prošloga stoljeća.

'To je bilo razdoblje kada su kvalitetni češki pisci i stvaratelji kinematografije ili emigrirali iz tadašnje Čehoslovačke ili bili zabranjivani. To se može nazvati jednim vrlo mračnim vremenom češke povijesti', kazao je pisac na književnoj večeri u Cafeu U Dvorištu. 'Stoga se može s ironijom reći da je tadašnja politička elita imala jako dobar ukus jer je zabranila ono najbolje što je postojalo', dodao je.

S time u vezi, jedno od ključnih pitanja kojima se bavi je razlika između rasizma i konformizma: 'Nakon liberalnih tendencija 60-tih godina prošloga stoljeća, s okupacijom Čehoslovačke i povratkom rigidnih i konzervativnih neostaljinista na vlast, vratio se i konformizam. To je bilo razdoblje kada se svaka kreativnost potiskivala, pa je u tome smislu sve što je bilo malo drugačije i kreativnije bilo automatski smatrano neprijateljskim. Tako je rasizam također ojačao, jer je i biti druge boje kože bilo 'tuđe' i neprijateljsko', pojasnio je.

Danas ima drugačiji pogled i na svoje odrastanje i na ondašnje čehoslovačko društvo, napomenuo je međutim. 'No, moja je obitelj zasigurno bila zakinuta a komunistički je režim svakako bio dobra meta za kritiku mojih buntovničkih godina', istaknuo je.

Kada je 2008. objavljen njegov prvi roman 'Ljubavno pismo klinopisom', jedan ga je kritičar nazvao 'zlatnom žilom u jalovom tlu suvremenog češkog piskaranja'. Knjiga je dobila Europsku nagradu za književnost 2011., a Zmeškal postao pisac međunarodnog ugleda koji se ističe istančanim smislom za detalje, poetičnošću izražaja, te sposobnošću izražavanja temeljnih emocija i stvaranja prave atmosfere.

Romani o ljubavi i drugačijosti

'Ljubavno pismo klinopisom' neobična je ljubavna priča širokog povijesnog zamaha koja daje postmodernističku sliku druge polovice 20. stoljeća. Pisan vrlo inovativnim pristupom – strukturiran je kao kaleidoskop različitih priča koje se granaju iz jedne središnje – roman je odmah po objavljivanju postao senzacija, te je proglašen književnim događajem godine u Češkoj.

Knjiga je u nas objavljena u izdanju Naklade Ljevak i prijevodu Renate Kuchar, a Zmeškal je u Zagreb doputovao kako bi tu predstavio svoj drugi roman, 'Životopis crno-bijelog janjeta' (2009.), u kojemu se bavi iskustvom Afrikanaca u zemljama Istočne Europe. Knjiga je također dobila brojne nagrade i osvojila simpatije publike a u nas ju je objavila Naklada Ljevak u prijevodu Sanje Milićević Armada.

Zmeškal je otkrio kako je roman pun autobiografskih elemenata, 'i to ne samo kad je riječ o pojedinim likovima već čitavoj šarolikoj zajednici koju prikazuje'.

Napisan puno prije njegova slavnijeg prvijenca, 'Životopis crno-bijelog janjeta' priča je o djetinjstvu i mladosti brata i sestre, blizanaca, koji nikad nisu upoznali svoje etnički različite roditelje, a odrasli su u kući svoje bake. Unatoč njezinu nastojanju da ih zaštiti, oni se suočavaju s rasizmom i neprijateljstvom okoline – što je tim apsurdnije jer društvo u kojem žive službeno zagovara internacionalizam i razumijevanje i slogu među narodima.

Snažan okvir za oba romana je povijesno razdoblje, a Zmeškal je istaknuo kako nije riječ o političkom razračunavanju: 'Desetak sam godina živio u Londonu i, naprosto, kada se nakon dugo godina vratite u domovinu, vrlo jasno vidite besmislenost nekih običaja i negativne okolnosti koje ranije niste vidjeli', pojasnio je.

'Nakon nekog vremena, međutim, dogodilo se ono čega sam se i bojao, a to je da sam se i ja prilagodio i postao manje kritičan i od svega je ostala samo knjiga...', dodao je pisac, koji je prije dvije godine objavio još jedan roman, 'Sokrat na ekvatoru' (Sokrates na rovníku). Danas živi u Pragu i radi kao srednjoškolski nastavnik engleskog jezika, prevodi i piše.

Na oba se romana osvrnula i književna kritičarka i urednica Jadranka Pintarić, koja je istaknula kako je 'očito da oni nisu nastajali preko noći – za njih je bilo potrebno ekstenzivno istraživanje', a u oba su prisutne 'dvije važne teme: glazba te psihijatrija i njezina zloupotreba'.

'Zanimljivo je i to da Zmeškal ne ide u psihoanalizu svojih junaka, već to prepušta čitateljima. No, to ne znači da ne zalazi u njihovu nutrinu, jer kad bi se netko latio analizirati njegove glavne junake, došao bi do elementarnog zaključka svake psihoanalize, a to je da je u djetinjstvu najvažnije dobiti samo beskrajno mnogo ljubavi i da onda možeš preživjeti sve u životu', dodala je Pintarić.

Da je riječ o piscu koji u Zagrebu ima svoju publiku pokazao je interes za njegovo gostovanje, koje je napunilo Cafe U Dvorištu i zadržalo pisca u intenzivnom jednoipolsatnom razgovoru s njegovim hrvatskim čitateljima, koji je obuhvaćao i literarne ali i teme suvremene češke i europske, pa i kongoanske političke stvarnosti.

Četiri renomirana europska autora

Zmeškal je treći gost ovogodišnjeg izdanja festivala 'Europea U Dvorištu', čiji je program ove jeseni u već kultnom kulturnom okupljalištu Cafe U dvorištu u Žerjavićevoj ulici zagrebačkoj publici dosad predstavio slovensku književnicu Natašu Kramberger, s romanom 'Nebo u kupinama' (2008., Naklada Ljevak, prijevod Jagna Pogačnik), te Portugalca Alfonsa Cruza, kojemu je Naklada Ljevak upravo objavila roman 'Kokoschkina lutka' (2010.) za koji je 2012. dobio Nagradu Europske unije za književnost i za koji prijevod potpisuje Dean Trdak.

Posljednji ovogodišnji Europein gost bit će u utorak 24. studenoga Cristian Crusat, španjolski dobitnik Nagrade Europske unije za književnost 2013. i jedan od najznačajnijih mladih autora španjolskog govornog područja.

Autor nekoliko knjiga priča, Crusat će se zagrebačkoj publici predstaviti sa svojim nagrađivanim romanom 'Kratka teorija putovanja i jedna pustinja' (2011.), sastavljenim od šest pripovijedaka 'gipke proze nomadske strukture'. Autor će s prevoditeljem Matijom Janešem i piscem i urednikom Brankom Čegecom razgovarati o 'Putovanju prema unutra' kao glavnom obilježju literature.