Svoje je izlaganje zaključio tezom da će kulturna trivijalizacija ljude dovesti do najniže ljestvice, ali da će se tada ipak pojaviti svijest da ne može svatko biti autor umjetničkog djela, jer postoji ukus proizvođača i ukus potrošača.

'Suočit ćemo se s problemom izbora, problemom ocjenjivanja i problemom estetike i to će biti poput novog početka', zaključio je.

Kako je u uvodnom izlaganju kazao predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, akademik Solar jedan je od najvećih hrvatskih književnih teoretičara i autor brojnih djela u kojima se bavi odnosom književnosti i suvremenih društvenih fenomena, a obnašao je i dužnost ministra prosvjete i kulture, navodi se u priopćenju Odnosa s javnošću HAZU-a.

Akademik Kusić podsjetio je da je na djelu promjena načina života kojih ljudi nisu ni svjesni, a uslijed relativiziranja svih društvenih vrijednosti relativizira se i ukus, o čemu je akademik Solar napisao i knjigu 'Kultura relativiziranja ukusa'.

'Mladi su dezorijentirani i nema čvrstog orijentira i u takvoj situaciji postavlja se pitanje urušava li se kultura i ide li u katastrofu ili tek u krizu koja rađa novi iskorak i novu kulturu', istaknuo je akademik Kusić.

Akademik Solar na početku predavanja za sebe je kazao da je stranac u postmoderni, ali da zato zapaža neke stvari bolje od onih koji u postmoderni žive.

'O postmoderni se govori već 50 godina, ali nema zaključka, već se daju različite ocjene. Postmoderna je nešto što se događa s procvatom tehnologije. Na djelu je eksplozija tehnologije komunikacije koja je veća nego proizvodnja automobila ili zrakoplova. Tko je prije 15 godina imao mobitel, tko je stavljao slike na Facebook ili tražio podatke preko interneta', upitao se akademik Solar.

Objašnjavajući tezu da se književnost i umjetnost postmoderne suočava s četiri vrste terora, akademik Solar smatra da zbog terora izbora, čitatelj u izboru književnih djela postaje neodlučan poput Buridanova magarca, a teror tržišta obrazložio je tvrdnjom da su umjetnine postale vrijedne onoliko kolika im je tržišna vrijednost.

'Ako je autorica romana o Harryju Potteru zaradila 900 milijuna dolara, oni očito toliko i vrijede', poručio je akademik Solar.

Za teror mode kazao je da je fascinantan i nesavladiv, a teror igre objasnio je na primjeru skorog Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu.

'Tamo će biti i umjetničkih sadržaja, ali oni će biti ukras, a prava umjetnost će biti na stadionu, a umjetnici će biti Ronaldo, Messi ili Mandžukić', dodao je akademik Solar istaknuvši da prema svakoj vrsti terora postoji i otpor pa tako i u ovom slučaju.