Riječ je o kratkotrajnoj akciji u gornjogradskoj galeriji koja traje od 12. do 14. svibnja. Iznimno u četvrtak čitanja počinju od 18 sati, a od 20 sati slijedi projekt Pričamo vam priče koji vode povjesničar Daniel Rafaelić i Milana Vuković Runjić. 'Dragi prijatelji priča, ukrcajte se s nama u vremeplov! U tri predavanja vodimo vas zvukom, slikom i riječi u rasplesani Zagreb dvadesetih, u blještavi Shakespeareov Hollywood i u sumračnu Matoševu Austro-Ugarsku', najavljuje dvojac koji će pričati priče prema sljedećem rasporedu i opisu:

četvrtak, 12. svibnja 2016. / Kad misica pokuca na vrata ateljea: Robert Auer i Štefica Vidačić
Zagreb kasnih dvadesetih proživljava svoju jazz-eru: cijeli grad pleše i veseli se, bez obzira što politička situacija, kao uvijek, nije pretjerano bajkovita.
Prelijepa djevojka koja se nakon titule „miss Europe“ nada svjetskoj slavi pozira slikaru koji je odavno odlučio na svojim platnima slaviti žensko tijelo. Kako je izgledao njihov susret? O čemu su razgovarali? Što je slikar mislio o svojem modelu, a što model o slikaru? Sve to, pa još i društvena kronika Zagreba dvadesetih, ukazat će se pred publikom u živoj riječi i na filmu!

petak, 13. svibnja 2016. / Između magije i iluzije: Shakespeare, žene i film
Četiristota je obljetnica smrti pjesnika koji je zauvijek ostao suvremen: ogorčene bitke za vlast, neprežaljene ljubavi, fatalne žene, šume pune vilinskih bića i njihovih spletki, sve je to obesmrtio „Will“ Shakespeare i ostavio nam za sobom neprocjenjivo blago. Gotovo da nema filmske zvijezde koja se nije okušala glumeći u nekoj Shakespeareovoj drami: za vas ćemo potražiti one najljepše i pokazati vam ih na filmu – bez obzira kako složena bila ljubav stiha i kamere!

subota, 14. svibnja 2016. / Tajanstveni ljubavni trokut: Matoš, Olga Herak i Franjo Josip
Zagreb, početkom 20. stoljeća. Veliki pjesnik, lutalica, esejist, feljtonist, ne može se vratiti u grad svoje mladosti, iz jednostavnog razloga što je dezertirao iz austrougarske pastuharske čete. Čini se da to izgnanstvo dobro podnosi živeći godinama u Beogradu i Parizu, no kad se preko fotografije zaljubi u mlađahnu Hrvaticu Olgu Herak, car i kralj Franjo Josip, čiju stotu obljetnicu smrti upravo bilježimo, postaje mu ozbiljan problem. „Kad će već jednom otegnuti carske papčine?“, pita se A. G. Matoš, vrebajući priliku da, makar izlažući se opasnosti s lažnim dokumentima, vidi svoju ljubljenu Olgu po prvi put.