Novi roman Roberta Perišića 'Brod za Issu' koji kroz povijesni element zrcali ekološke probleme današnjice i govori o umreženosti čovjeka i prirode, predstavljen je u utorak u suradnji s Galerijom Klovićevi dvori i izložbom 'Vis-à -Vis, arheološka baština otoka Visa'
Perišić pripovijeda priču o egipatskoj mački Miu koja u 4. stoljeću prije naše ere s grčkim kolonizatorima dolazi na Jadran i svjedoči osnutku grada Isse (današnjeg Visa). Miu je prva mačka na Jadranu, a roman, uz ostalo, osvjetljava postojanje životinjske povijesti, te neraskidive povezanosti brodskih migracija i povijesti mačaka.
Radnja knjige odvija se u vremenu u kojem je tada dominatna grčka kultura osvajala mediteran i širila svoju trgovinu i kulturu.
"Kroz lik Kalije koji bježi iz Sirakuze i putuje s mačkom i magarcem na Issu, pratimo putovanje i gradnju Isse te uspostavu novog društva", objasnio je autor romana, s kojim smo po objavljivanju novog djela opsežno porazgovarali, a taj je tekst dostupan na ovoj poveznici.
Kalija je bio rob u Sirakuzi te je samim time bio isključen iz društva, a životinje su generalno isključene iz polisa i to je dvostruki pogled na polis i zajednicu koji Perišić pruža čitateljima svojim romanom.
"Ovo je jedan od rijetkih književnih tekstova koji okoliš postavlja u prvi plan te vidim ovaj roman kao manifestaciju jedne okolišne imaginacije koja neće životinje potisnuti u drugi plan već će magarca i mačku učiniti protagonistima ravnopravnim čovjeku", rekao je teoretičar i pjesnik Branislav Oblučar te istaknuo prisutnost okoliša kao aktivnog, a ne pasivnog elementa u romanu.
Knjiga pokazuje kako je ljudska povijest sastavni dio povijesti prirode, a kroz priču o kolonizaciji i stvaranju opipljivog povijesnog ambijenta ona, prema Oblučaru, reflektira probleme današnje globalne civilizacije kao što su ekološka i klimatska kriza.
"Brod za Issu" priča je o bazičnim stvarima, a čitatelje potencijalno vodi u pogled djeteta i pogled na osnovno. "Ova knjiga razumije snagu mekoće te se u narativu događa afirmacija toga što su klasični ženski principi bez kojih svijet ne može opstati. Roman se kreće u prostoru nade no ne zamagljuje koliko je teška ekološka situacija u kojoj se nalazimo" rekla je kritičarka i spisateljica Ana Fazekaš.
Na predstavljanju knjige govorili si i urednik Ivan Sršen i Boris Čargo, autor izložbe "Vis-à -Vis, arheološka baština otoka Visa" koja je u Galeriji Klovićevi Dvori otvorena do početka srpnja.
Robert Perišić (Split, 1969.) hrvatski je pisac. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao samostalni autor surađuje s brojnim medijima pišući književnu kritiku, eseje i komentare. Knjige su mu prevođene u brojnim europskim državama i SAD-u.