Razgovorom o knjizi "Ključ od velikih vrata", dosad u nas neobjavljenom hrvatskom izvorniku romana istaknutog židovskog odvjetnika i pisca Hinka Gottlieba, u četvrtak je u knjižari Fraktura predstavljena nova nakladnička kuća Bodoni, posebno posvećena zaboravljenim klasicima.

Bodoni je sestrinska tvrtka zaprešićkog nakladnika Frakture, čiji je glavni urednik Seid Serdarević uvodno kazao kako je riječ o nakladničkoj kući zamišljenoj kako bi objavljivala prijevode važnih klasika svjetske i domaće književnosti u suvremenom ruhu, kao i knjige autora koji su već stekli status suvremenih klasika, ali i tzv. "zaboravljene" klasike.

"Jedan od takvih je upravo Hinko Gottlieb i njegov roman 'Ključ od velikih vrata', koji apsolutno zaslužuje ne samo objavljivanje u ovoj biblioteci, već i da se o autoru mnogo više priča i zna nego što se zna", rekao je Serdarević. Knjiga, izvorno napisana na hrvatskom jeziku, ali objavljena samo jednom, davne 1947. kod newyorškog nakladnika Simon & Schuster, prvo je izdanje Bodonija koje hrvatskoj čitateljskoj publici po prvi puta u izvorniku predstavlja tog nikad objavljenog zagrebačkog pisca i aktivista.

Ključ od velikih vrata - jedan od prvih romana o holokaustu uopće

"Ključ od velikih vrata" Serdarević je predstavio kao "jedan od prvih romana o holokaustu uopće, pisan s puno topline i finog humora s jedne strane, dok je, s druge, vrlo upozoravajući i metaforičan, a može se svrstati i u žanr spekulativne fikcije".

"Dakle, to je jedan roman po mnogočemu suvremen, koji se čita lako, koji je zanimljiv i koji će svakome tko ga uzme čitati biti otkriće, ne samo u autoru, nego i u njegovu pristupu", poručio je.

Hinko Gottlieb rođen je u Đurđevcu 1886. Bio je pisac, odvjetnik i židovski aktivist. Pisao je pjesme, komedije, duhovite pripovijetke na židovske teme s elementima fantastike, humoristične prerade starozavjetnih motiva, novinske prikaze i feljtone, te ih objavljivao u hrvatskim i jugoslavenskim židovskim časopisima. Od 1936. do 1941. bio je urednik časopisa Omanut, u kojem je pisao antinacističke feljtone i satire na Hitlerov račun. U travnju 1941., odveden je u zatvor u Graz i Beč, gdje je ostao zatočen nekoliko mjeseci. Mlađi sin Danko stradao je u Jadovnom. Sa suprugom Ružom rođ. Löwenstein i starijim sinom Vladom tražio je spas u talijanskim logorima za Židove u Kraljevici i na Rabu. Nakon kapitulacije Italije 1943. priključio se partizanima. Nakon što mu je u prometnoj nesreći stradao i drugi sin, sa suprugom 1945. odlazi u Palestinu.

Djela su mu prevedena i objavljena na hebrejskom, a roman "Ključ od velikih vrata" izašao je na engleskom u SAD-u 1947. Hinko Gottlieb umro je 1948. i pokopan je u aleji književnika na groblju u Nahlat Jichaku u Tel Avivu.

Roman "Ključ od velikih vrata" Gottlieb je zapravo pisao dvaput: prvi puta za vrijeme zatočeništva u baraci kraljevičkog logora 1942./43. Rukopis je u ratnim i logorskim premještanjima izgubljen, da bi mu se zatim vratio nakon odlaska u Palestinu, kada ga nanovo piše, da bi on zatim bio u prijevodu objavljen u New Yorku.

Rukopis je u jeruzalemskome arhivu pronašla Natka Badurina, slavistica koja se u svojem istraživačkom radu bavi pamćenjem sukoba i trauma 20. stoljeća. Kazala je kako joj je kao prvi pokretač koji ju je usmjerio na Gottlieba poslužila knjiga "Propusnica za koncentracijski logor Kraljevica" Mladena Kušeca, dok ju je na pravi trag u potrazi za rukopisom uputio povjesničar Ivo Goldstein, koji ju je usmjerio na Miriam Steiner-Aviezer, koja u Izraelu čuva uspomenu na izbjegle hrvatske i jugoslavenske Židove.

Gottlieb je danas izraelski pisac, rekla je Badurina, ali da bi to postao, morao je prvo biti preveden s hrvatskoga. Ovim izdanjem mi ga upisujemo i u hrvatski kanon, dodala je.

Jergović: Knjigu sam čitao s trostrukim ganućem

Književnik Miljenko Jergović ocijenio je kako je riječ o knjizi koja "po svojoj modernosti pripada onoj vrsti europejstva i suvremenosti kojoj pripada u to vrijeme samo 'Povratak Filipa Latinovicza'".

"To je jedan veliki mali hrvatski europski roman, od one vrste kultivirane i vrlo gradske i građanske proze bliske alternativno-avangardnim izvorima i tragovima na kojima nalazimo pisce u dugom nizu od Franza Kafke pa nadalje", kazao je Jergović.

"Ključ od velikih vrata" čitao je, kako je rekao, "s trostrukim ganućem": prvo se tiče samog autora i njegove biografije; drugo se odnosi na činjenicu da je to prva knjiga o židovskom stradanju ne samo na našim jezicima nego je riječ o jednoj od prvih knjiga o židovskom stradanju uopće.

"Treća stvar koja mi je bila najpotresnija je to što sam čitajući ju svo vrijeme zamišljao kako bi izgledala naša književnost da je taj romančić izašao kod nas u ono vrijeme kada je napisan. Tragično je po nas, našu kulturu i književnost da mi o toj knjizi govorimo daleke 2022. godine", istaknuo je.

U knjigu je uključen i pogovor Natke Badurina te esej Miljenka Jergovića o Hinku Gottliebu, kao i ilustracije Sama Fischera koji je ilustrirao američko izdanje.