Na predstavljanju monografije govorili su redatelj Georgij Paro, glumac Žarko Potočnjak, glumica Branka Cvitković, akademik Boris Senker i Zlatko Vitez, a Histrione je prigodno pozdravio i hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Hasanbegović je ocijenio kako monografija predstavlja dug i uspješan kontinuitet glumačkoga putovanja družine Histrion. Družina promiče pučko hrvatsko kazalište te zagrebačku i hrvatsku povijest, rekao je Hasanbegović ocijenivši kako je Vitez tako dao nemjerljiv doprinos hrvatskoj kulturi.

Po Vitezovim riječima, družina svojim kazalištem nije 'izmišljala toplu vodu', nego je samo ulazila u radost glumačke igre.

Senker je ocijenio iskorakom u hrvatskom glumištu to što Histrioni nisu dali nikom da ih 'režira'.

Georgij Paro je podsjetio kako je svojedobno nogometni izbornik Miroslav Ćiro Blažević govorio da sve nogometaše, osim golgetera, možete naučiti igrati, no golgetera morate pustiti da igra. Tako je i u kazalištu, napomenuo je te dodao da su 'svi histrioni golgeteri'.

Naglasio je kako svatko može imati ideju, no problem je kako tu ideju opredmetiti. Nema kazališta bez slobodnoga glumca, rekao je Paro dodavši kako redatelj ideju može ostvariti tek onda kad ima jasan, precizan i čvrst koncept.

Histrioni su do sada nastupali u 420 mjesta s repertoarom od 83 naslova. Dvije trećine predstava od tog broja odnosi se na domaće tekstove. Njih 36 su 'novorođeni' tekstovi, 24 su 'skrojeni' prema hrvatskim klasicima koje su Histrioni približavali suvremenoj publici.

Najčešće histrionsko redateljsko ime je Zlatko Vitez s tridesetak režija, a tu su i Georgij Paro, Kosta Spaić, Joško Juvančić, Ivica Kunčević i drugi.