Urednica te jedna od autora monografije Katarina Horvat-Levaj iz Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu istaknula je kako se ta monografija nadovezuje na niz monografija koji je počeo s Crkvom svete Katarine u Zagrebu, a nastavio s dubrovačkom katedralom.

'Svi smo sretni i zadovoljni monografijom koja je rezultat suradnje Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba i istraživača iz Dubrovnika. Utemeljena je na novim terenskim i arhivskim istraživanjima. Većina stručnjaka je već ranije bila uključena u istraživanje crkve, a nekoliko je potpuno novih istraživača rekla je Katarina Horvat Levaj.

Dodala je da je trebalo oko godinu i pol dana intenzivnog rada , a da je 'osim znanstvenih radova, koji donose nove spoznaje i o crkvi i o njezinoj bogatoj opremi, velik trud uložen u izgled monografije'.

'Interesantne su nove spoznaje, a to je atraktivno prikazano, o ranijoj kasnosrednjovjekovnoj crkvi, koja je temeljem arhivskih i arheoloških istraživanja izrađena u 3D modelu rekonstrukcije. Također, zanimljiva je valorizacije crkve u kontekstu dubrovačke i venecijanske arhitekture. Zaključak je da nastaje u ključnom trenutku u Veneciji, kad kasni barok prelazi u neopaladijanizam, a opet je posebno prilagođena dubrovačkoj sredini', rekla je Horvat Levaj.

Akademik Tonko Maroević rekao je kako monografija donosi mnoge nove rezultate koji potvrđuju da je Crkva svetog Vlahe remek djelo ravnopravno umjetninama vrhunske barokne razine kasnog baroka na razini europske umjetnosti.

'Monografija dokazuje da je Crkva svetog Vlaha, remek djelo Marina Gropellija te izvanredan izbor u ono vrijeme, najviša razina svoje epohe kroz komparativnu studiju s venecijanskim barokom ili barokom Furlanije', rekao je Maroević dodajući da su prikazani vrhunski znanstveni rezultat.