Knjiga donosi širok uvid u trenutačno stanje suvremene hrvatske proze jer je njezin autor iščitao većinu domaće književne produkcije od 2008. do 2013., ne podliježući pritom trenutačnom ukusu i pomodnosti.

Knjiga sadrži Alajbegovićeve kritike romana i knjiga kratkih priča četrdeset hrvatskih autora, među kojima su knjige Pavla Pavličića, Zorana Ferića, Borisa Perića, Ede Popovića, Vedrane Rudan, Ludwiga Bauera, Ivane Šojat Kuči, Ive Brešana, Irene Lukšić, Damira Miloša, Josipa Mlakića, Sanje Lovrenčić, i dr.

U svojim književnim kritikama Alajbegović ne koristi metajezik, piše pitko i jasno izražava stavove te tako plete književni univerzum u kojem se tekstovi prepliću pa se čini da romani i kratke proze o kojima piše i koji se u svijesti čitatelja ne dotiču, zapravo komuniciraju i prožimaju se.

Inače, radi se o četvrtoj Alajbegovićevoj knjizi kritika – uz knjigu 'Pedeset kritika' (izd. Litteris, 2011.) 2007. je također objavio knjigu kritika stranih beletrističkih djela 'Utočište od riječi' (Hrvatsko filološko društvo, 2007.), a 'Post scriptum' njegova je druga knjiga kritika domaće proze – prva je izašla također u izdanju Litterisa 2009. i bila je naslovljena 'Nešto kao fleš'.

Književnom kritikom Božidar Alajbegović (1972., Rijeka) bavi se već 15 godina te je suradnik brojnih medija (emisije Hrvatskog radija, Vijenac, Nova Istra, Tema, Književna Rijeka, Lupiga.com, itd.) u kojima je dosad objavio više od 450 književno-kritičkih i esejističkih tekstova.

Urednik je bloga Knjiški moljac gdje već punih devet godina svakodnevnim ritmom donosi različite književne vijesti, intervjue, kritike, osvrte, najave.