U povodu obilježavanja 200. obljetnice rođenja velikog talijanskog skladatelja Giuseppea Verdija, u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu u petak će biti premijerno izvedena 'Aida', jedna od najpoznatijih svjetskih opera i jedno od izvođenijih djela toga skladatelja
Najspektakularnija Verdijeva opera 'Aida' nadahnuta je priča o starom Egiptu, mističnim obredima i zabranjenim strastima koja obiluje prekrasnim arijama, moćnim zborovima, baletnim prizorima i uzbudljivom orkestralnom glazbom.
Priča je to o nesretnoj ljubavi porobljene etiopske princeze Aide i zapovjednika pobjedničke egipatske vojske Radamesa. Njega, međutim, želi osvojiti faraonova kći Amneris, te nastaje gorki ljubavni trokut nabijen snažnim emocijama. Političke intrige, ljubav, izdaja, strast i osveta teme su toga monumentalnog djela.
Libreto za operu napisao je Antonio Ghislanzoni, a praizvedena je 1871. u Kairu.
U godini obilježavanja 200. obljetnice rođenja Giuseppea Verdija, toga po mnogima jedinoga pravoga 'vladara opere', 'Aida' je ujedno i prva koprodukcija Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu te HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke.
Predstavom u petak ravnat će istaknuti talijanski dirigent Antonello Allemandi, kojemu to nije prvo gostovanje u HNK-u Zagreb, gdje je ravnao premijerom "Norme" Vincenza Bellinija 2010. i izvedbama "Triptiha" Giacoma Puccinija.
U premijernim ulogama nastupit će Ivica Trubić kao Kralj Egipta, Dubravka Šeparović Mušović kao Amneris, Kristina Kolar kao Aida i Efe Kislali kao Radames. Luciano Batinić utjelovit će velikog egipatskog svećenika Ramfisa, Siniša Hapač etiopskog kralja i Aidina oca Amonasra, Marko Cvetko je Glasnik a Željka Martić Svećenica.
Autorski tim ima mađarski predznak - režiju i oblikovanje svjetla potpisuje Balazs Kovalik, scenografiju Csaba Antal, kostimografiju Mari Benedek, a koreografiju Jozsef Hamor.
Giuseppe Verdi (1813.-1901.) jedinstvena je ličnost u povijesti opere čije genijalno, neponovljivo skladateljsko djelo i danas emanira posebnu glazbenu energiju. Unatoč brojnim životnim tragedijama u kojima je izgubio dvoje djece i prvu suprugu, nikad nije prestao skladati.
Autor je dvadeset i šest opera, među kojima su najistaknutije "Nabucco" (1842.), "Macbeth" (1847.), "Rigoletto" (1851.), "Trubadur" (1853.), "Traviata" (1853.), "Moć sudbine" (1862.), "Don Carlos" (1867.), "Aida" (1871.), "Otello" (1887.) i "Falstaff" (1893.). Kada je 1901. preminuo, Verdija je na posljednji počinak ispratio zbor od devet stotina pjevača koji su pod vodstvom slavnoga dirigenta Artura Toscaninija pjevali jednu od njegovih najpoznatijih arija, "Va pensiero" iz "Nabucca".
U Hrvatskoj je prvi Verdi izveden 1845. u riječkom Adamićevom kazalištu, kada je dirigent Giovanni Zajitz, otac Ivana pl. Zajca, ravnao izvedbom "Nabucca", te u Zagrebu 1852., kada je talijanska operna družina izvela lirsku opernu dramu "Ernani". U Splitu je prvi Verdi izveden 1859., a u Osijeku u sezoni 1872./73. Hrvatska praizvedba "Aide" održana je u Zagrebu 1881.