Ravnatelj Drame osječkog HNK Miroslav Čabraja istaknuo da je ovo velika praizvedba, velika ansambl predstava s jako puno suradnika koji su radili na samom tekstu.

Autorica Ivana Šojat izrazila je beskrajnu zahvalnost jer je ovo, nakon predstava 'Unterstadt', 'Emet' i 'Zmajevi koji ne lete', četvrto uprizorenje nekog njezina djela.

'Moja su očekivanja velika budući da znam tko je sve radio na ovom projektu - probrani i izvrsni', kazala je dodavši da će publici biti ponuđena jedna kontroverzna predstava koja će dovesti do brojnih propitivanja.

Po njezinim riječima, tema predstave su ratne traume koje smo svi preživjeli, od onih koji su bili u rovu i branili aktivno grad puškama do onih koji su morali održavati normalan život u Osijeku tijekom rata.

'Apsolutno svi koji su bili tijekom rata u Osijeku znaju što je trauma, samo što su je mnogi zakopali', smatra Šojat dodajući kako predstava '"čačka" po traumi, ali ne iz puke dosade i želje za nekakvim spektaklom već zato što treba ukloniti nekrotično tkivo kako bismo počeli živjeti i nastavili u budućnost zdravi'.

Predstavom 'Jom Kipur ili pomirenje' redatelj Želimir Mesarić obilježava 50 godina umjetničkog rada, odnosno '50 godina hoda po mukah, kako kaže Marulić u Juditi'.

'I kada pogledam, ne osvrćem se gnjevno nego gledam s nekim zadovoljstvom i mirom na to što je ostalo iza mene s nadom u budućnost što je i tema s ovim komadom', rekao je Mesarić napomenuvši da kako mu je to sedma režija u Osijeku.

Ustvrdio je da poznaje sve osječke ansamble i nikad mu nije problem napraviti podjelu jer to što poznaje ansambl olakšava suradnju i komuniciranje .

'Puno mi je lakše raditi u Osijeku nego u Zagrebu jer ovdje ljudi imaju malo više mira, nije takav pritisak medija, ponuda i moguće su dvije probe dnevno koje su jednako kvalitetne', pojašnjava Mesarić naglasivši kako su intenzivnim, predanim i profesionalnim radom stvar priveli kraju.

Naglašava da teatar postavlja pitanja i otvara probleme, a ne daje odgovore već odgovori ostaju publici.

'Ovo je kontroverzna tema, problem branitelja pod tzv. PTSP-om, problem čovjeka koji se pogubi po vihorima koji su cijeli grad i zemlju meli i tukli tih strašnih godina. Sada se iz tih pepela, ruševina dižu neki demoni koji opsjedaju branitelje i stvaraju im muku kako se toga riješiti i kako se s tim demonima snaći', objašnjava redatelj.

Glavni lik u predstavi, branitelj u mirovini Josip Matijević istodobno je i heroj i antiheroj. 'Heroj je jer je ratnik, zarobljenik i patnik logora, ali je antiheroj jer kritizira neko lažno herojstvo. Svejedno je pokušaj u mogućnost nade strašno važna, naravno da je tu ta kontroverza jer treba saslušati i neke naše grijehe ali nikako ne zaboraviti i dati popusta za ono što su nam učinili', zaključuje Mesarić.

Josip Matijević, ratnik koji je branio Osijek i Vukovar te preživio srpske logore, čovjek je koji se ne može pomiriti s nepravdom, opterećen obiteljskim nasljeđem i svakodnevnom političkom situacijom. Trenutak u kojem ulazi u ordinaciju i odluči se povjeriti mladom psihijatru Grguru Romiću jedan je od onih prekretnih trenutaka u izboru svakog pojedinca da promijeni sebe. S druge strane, doktor Romić mlad, je, neiskusan, posvojeno dijete, kolege ga ne priznaju pa se želi dokazati ili pobjeći. Razgovori u kojima se ne zna tko je pacijent, a tko liječnik pokazuju svu dubinu trauma koje poput demona opsjedaju hrvatsko društvo opterećeno novim i starim podjelama, nezaraslim ranama, zločinom i kaznom.

Uz redatelja i suradnika na dramatizaciji Želimira Mesarića, dramatizaciju romana priredila je Maja Gregl, dramaturginja je Ivana Klaić, scenograf je Miljenko Sekulić, kostimografkinja Katarina Radošević Galić, a autor glazbe Igor Valeri.

Branitelja u mirovini Josipa Matijevića utjelovljuje Ivan Čačić, a Duško Modrinić igra psihijatra Grgura Romića. U ostalim su ulogama Matea Grabić Ćaćić kao Dubravka, Nikola Radoš kao doktor Mraović, Antonija Pintarić je glavna sestra Ana, Jasna Odorčić je Grgurova majka Magdalena, Davor Panić Josipov otac Milan, a Anita Schmidt igra Josipovu majku Ružicu. Tu su još i Ljiljana Krička Mitrović, Matko Duvnjak Jović, Mateja Tustanovski, Krešo Zajec, Dominik Karaula, Petar Sekelez, Mirko Ilibašić, Katarina Milićević Drahotuski i Maja Frankić.