Predstava 'Medeja' propituje na koji način uopće možemo gledati tragediju i patnju, odlazak s one strane, u sve mračno i nevidljivo, sve čega se bojimo, o čemu ne možemo ni govoriti pa radije, kao djeca, zažmirimo i brojimo do deset
Medeja, ime koje predstavlja jedan od rijetkih preostalih tabua, pred nas postavlja više pitanja nego što nudi odgovora. Na koji način gledamo ženu koja je sastavljena od proturječnosti?
vezane vijesti
Medeja je tragična junakinja dok ne počini najgori zločin, ona je i divlja, zazorna strankinja, ali i mudra, pametna i razborita, prihvaćena naša, ona je majka i nemajka, malo božanstvo i punokrvno ljudsko biće, u njoj razlijevaju i ljubav i očaj i žudnja i mržnja, njen se svijet raspada dok svijet oko nje zaziva na sklad i red i stabilnost. Na koji način gledati Medeju, kao mit, kao sudbinu jedne žene, a možda i više njih, ili kao kolektivno prokletstvo? Ili je ona u svojoj drugosti, uvijek osuđena na nečiji pogled, projekciju i predrasudu pred kojima izmiče?
Oslonjena i o neke ovodobne esejističke tekstove, feministička čitanja i dramska promatranja, 'Medeja' u režiji Franke Perković suočit će nas s 'ludim i neoprostivim' činom naslovne junakinje. Euripidova pjesnička virtuoznost pretvara je u slojevitu osobu, buntovnicu koja se bori protiv nejednakih prava dodijeljenih spolovima; kroz nju autor progovara o položaju žene u tadašnjem grčkom društvu, no mnogi ondašnji problemi i pitanja zrcale se i danas.
Redateljica je Franka Perković, prevoditeljica je Lada Kaštelan, dramaturg predstave je Dino Pešut, scenografkinja je Nina Bačun, kostimografkinja Marita Ćopo, Ana Kreitmeyer je suradnica za scenski pokret, oblikovatelj svjetla je Zdravko Stolnik. Glumački ansambl čine: Dijana Vidušin, Tena Nemet Brankov, Nikola Baće, Đorđe Kukuljica, Ksenija Pajić, Nela Kocsis, Tara Rosandić. Mada Peršić, Ivana Bolanča te Ognjen Bogunović, Martin Bistrica i Borna Gošić.
Nakon premijere 19. travnja, 'Medeja' je na rasporedu 1., 2., 4., 11. i 12. ožujka.
