Učenica Mije Čorak Slavenske, Olge Orlove i Margarite Froman, Milana Broš je karijeru kao plesačica u Hrvatskome narodnom kazalištu, ali je zbog prirodnih datosti, u koje ne ulazi samo visina zbog koje je već tada stršala u plesnom ansamblu, pobjegla u folklor, gdje je naišla na legendarnu 'Šiptarsku suitu' Ane Maletić, jedna od prepoznatljivih spojeva folklora i suvremenih promišljanja plesa.

Taj joj je susret samo pomogao da shvati kako su sloboda i ples povezani pojmovi koje će upravo u svojem radu spojiti na način koji i danas metodološki i tehnički ne može biti doveden u pitanje.

S nagnućem upravo suvremenom izrazu, i shvaćanjem plesa bitno drukčijim od folklornih ili baletnih uzusa, Milana Broš bila je osuđena na – uspjeh, i sve što on znači u domaćim suvremenoplesnim okolnostima.

Već kao mlada plesna pedagoginja i koreografkinja u Zagrebačkom pionirskom kazalištu imala je specifična plesno-scenska rješenja koja privlače i publiku i kritiku i rezultiraju zapaženim gostovanjima u Sloveniji, Njemačkoj, Poljskoj i Italiji. Jednako uspješno radi u Funkcionalnoj muzičkoj školi i kao voditeljica studentskih plesnih radionica u Studentskom kulturnom centru.

S tim iskustvom, Milana Broš početkom šezdesetih godina osniva i umjetnički vodi Eksperimentalnu grupu slobodnog plesa, koja se uskoro osamostaljuje kao Komorni ansambl slobodnog plesa, legendarni KASP. Tijekom četvrt stoljeća djelovanja KASP-a odlikuje je stalno traženje novih oblika plesnog izraza, insistiranje na autonomnosti pokreta i konceptualizam, što će rezultirati plesnim kazalištem.

Radovi poput 'Pjev mladića u gorućoj peći' uz Stockhausenovu glazbu, 'Ionizacija' i 'Integrali' prema Varaeseu, Detonijeva 'Bajka', 'Opera-seria' i mnogi drugi, i danas su temelji na kojima počiva cijela suvremenoplesna scena u Hrvatskoj, najsnažnija u regiji upravo zbog povijesti čiji nezamjenjivi i neizostavni dio čini i opus Milane Broš.

Komorni ansambl slobodnog plesa i njegova umjetnička voditeljica sigurno su jedna od najvrednijih činjenica domaće suvremenoplesne, ili slobodnoplesne povijesti. Kao i za sve što je radila Milana Broš i za izbor termina ima utemeljeno objašnjenje, pa je i slobodni izbor u prigodnom razgovoru, objavljenu u 'Korpografijama', svojevrsnoj radnoj monografiji u povodu dvadesetog Tjedna suvremenog plesa, objasnila da 'slobodni ples ima puno šire značenje i otvara sve mogućnosti upotrebe onoga što je na raspolaganju izrazu tijela', te dodala da 'sve što se odnosi na ljudski pokret može biti ples bez obzira na njegove stilske ili neke druge oznake'.

Novije generacije na rad KASP-a i njegove umjetničke voditeljice podsjetio je Tjedan suvremenog plesa projektom 'KASP Revival' 2003. godine, kad su nove plesne generacije izvele rekonstruirane najvažnije radove Milane Broš.

Iz tog je projekta nastala i digitalna monografija 'Kaspomanija' urednice Maje Đurinović.

Milana Broš je, ujedno, i prva dobitnica Nagrade hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje koja je to priznanje zaslužila suvremenim plesom.

Lik Milane Broš sve donedavno bio je nezaobilazan na svim suvremenoplesnim događanjima u Zagrebu, jer je pratila i komentirala scenu koju je uvelike i sama stvorila. Sada, kad je više neće biti u gledalištu, domaći suvremeni ples znat će koliko je izgubio i zašto mora – opstati.