Objavu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti prenosimo u cijelosti:

Posljednji pozdrav Borisu Bućanu

Hrvatska likovna scena izgubila je jednog od najznačajnijih suvremenih umjetnika. U 77. godini napustio nas je akademik Boris Bućan, likovni umjetnik, slikar i grafički dizajner rođen 1947. u Zagrebu. Akademiju likovnih umjetnosti upisao je u Ljubljani, a studij slikarstva nastavio je u Zagrebu. Svojim radovima u javnosti se pojavljuje krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća (pločnik obojen u plavo u Varšavskoj ulici u Zagrebu te zmijolikom prostornom slikom koju je radio s Josipom Stošićem za Galeriju Centar u Gundulićevoj ulici). Iza njega je osamdesetak samostalnih izložbi i više od 160 zajedničkih nastupa, među kojima su i bijenala u Veneciji i Sao Paulu, Trijenale u Milanu, kao i World Goes Pop 2015. u Tate Modern u Londonu. Dao je osebujan pristup oblikovanju plakata, po kojima je i najpoznatiji, njegov plakat za balet Žar ptica uvršten je 1998. u postav izložbe The Power of Posters u Muzeju Viktorije i Alberta u Londonu, a krasi i naslovnicu kataloga za tu izložbu.

U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 2020., u sklopu multimedijalne i interdisciplinarne izložbe Ikonografija grada II. (1950. – 2000+) VIZIJE GRADA u autorskoj koncepciji Željka Marciuša, muzejskog savjetnika NMMU i i stručnih suradnika – Frane Dulibića, Saše Pavkovića, Vanje Babića, Milivoja Zenića i Feđe Gavrilovića između ostalih Bućanovih djela bila je izložena i slika “Gospođo, slikate” iz 2014. godine. Za koju je tada izjavio: "Sjedim na Britanskom trgu, a pored mene prolazi žena u šarenim hlačama, s prebačenim crvenim puloverom preko ramena i nosi po jednu vrećicu u svakoj ruci. Te su me hlače podsjetile na hlače slikarice pa sam se zapitao: Gospođo, slikate?…”

A 2021. njegova Crvena traka bila je prezentirana i u postavu izložbe Predsuvremena akcija – postmoderna reakcija u autorskoj koncepciji povjesničara umjetnosti Neve Lukić i Vanje Babića, u koordinaciji Željka Marciuša, muzejskog savjetnika NMMU.

Bućanovi radovi nalaze se u fundusima velikih svjetskih muzeja kao što su MoMA i Cooper-Hewitt u New Yorku, Staatliches fur Augewandte Kunst U Munchenu, State Library of Victoria u Melborneu te Deutsches Plakat Museum u Essenu. U fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu nalaze se četiri umjetnikova djela "Crvena traka" iz 1971., "Ratna mornarica" i "Pas" iz 1988. te rad na papiru iz serije "U vlaku", Kupe 20 " iz 1992.

Hrvatsko dizajnersko društvo dodijelilo mu je 2006. nagradu za životno djelo.