Vangelis, grčki skladatelj čija je uzbudljiva elektronska tema za Oscarom nagrađene 'Vatrene kočije' bila jedna od najpoznatijih filmskih pjesama 1980-ih, preminuo je u 79. godini, objavila je u četvrtak atenska novinska agencija.

Vangelis je preminuo u 79. godini, a tužnu vijest prenijela je Atenska novinska agencija. Pozivajući se na priopćenje iz ureda kompozitorovog odvjetnika, ANA je izvijestila kako je Vangelis preminuo u utorak kasno navečer ne navodeći uzrok smrti, prenosi Reuters.

Rođen kao Evangelos Odysseas Papathanassiou 1943., mladi Vangelis je rano razvio interes za glazbu i eksperimentirao sa zvukovima proizvedenim lupanjem lonaca i tava ili pričvršćivanjem čavala, čaša i drugih predmeta na žice klavira svojih roditelja.

Upijao je tonove grčkih narodnih pjesama i pravoslavne zborske glazbe, ali nije imao formalnu glazbenu obuku, što je kasnije definirao kao velikom pomoću u spašavanju smisla za kreativnost. Nakon što je počeo svirati s lokalnim rock bendovima, Vangelis se u dobi od 25 godina uputio u Pariz, pridruživši se egzodusu mladih umjetnika nakon državnog udara 1967. koji je uspostavio vojnu huntu u Grčkoj.

Kako se nalazio daleko od kuće, privuklo ga je tada posve novo područje elektroničkih sintesajzera koji su mu omogućili stvoriti bujne melodijske boje koje su postale njegov zaštitni zvučni znak.

Unatoč uspjehu na europskoj 'prog rock' sceni ranih 1970-ih, nije se snalazio s očekivanjima koje se postavljaju pred komercijalnog izvođača te uglavnom povlačio u vlastiti studio za snimanje u Londonu. Ondje je i napisao partituru za 'Vatrene kočije', priču o trijumfu grupe britanskih trkača na Olimpijskim igrama 1924. godine.

Besramno nesuvremeni, pulsirajući ritmovi sintesajzera i uzburkana melodija učinili su usporenu početnu sekvencu grupe sportaša koji trče duž plaže uzornim načinom na koji kino prikazuje sport. Vangelis je jednom rekao da je ta glazba, koja mu je u konačnici donijela i Oscara, dijelom bila i odavanje počasti njegovom ocu, koji je bio strastveni amaterski trkač.

Uspjeh 'Vatrenih kočija' zasjenio je njegove ostale partiture, ali napisao je glazbu za brojne velike filmove uključujući 'Nestali', u režiji njegovog sunarodnjaka Coste-Gavrasa, i futuristički triler Ridleyja Scotta 'Istrebljivač'.

Bio je plodan skladatelj tijekom mnogih desetljeća, njegov rad se kretao od glazbe za reklame i filmskih partitura do razrađenih skladbi u simfonijskom stilu i djela za 'Jon and Vangelis', njegovog dua s Jonom Andersonom, pjevačem prog rock grupe Yes.

No, do samog kraja ostao je oprezan u pogledu komercijalnog uspjeha. Tako je jednom prilikom u intervjuu rekao da nikada nije doživljavao glazbu samo kao zabavu.