No na stranu plemenita nakana i historijska revizija provedena ovakvim pripovijedanjem i ovom zbirkom, jer ništa od toga, ni nepravda, ni status žen(k)e, ništa ne bi bilo značajno da se ne radi o odličnim pričama. Bez te, čiste književne kvalitete i njezine umjetničke transcendencije koja čitatelja emotivno potresa i racionalno pretresa, ova bi knjiga bila pamflet, a ne knjiga o kojoj će se pričati kao, barem, o izvanserijskoj.

Želimir Periš svojim pričama hvata vremenski raspon od maglovitog mitskog doba do podjednako nepouzdane fantastike futurizma, gotovo kronološki, kao u nekakvoj velikoj sagi o Ženi, pri čemu je najviše pažnje posvetio suvremenosti.

Njegove pripovjedačice su prvo mitske žene, pa iznimne osobe, e da bi kako se bližimo suvremenosti pravo glasa i govora dobile obične, svakodnevne, sve individualiziranije i emancipiranije, ali nije ni pogrešno ni ironično reći – mučenice. S njima muka proviri tamo gdje joj se čitatelj slabo nada, u ovom našem svakdanjem svijetu, limbu, paklu, što li već jest.

'Mučenice' su knjiga koju bi, u prvom redu, trebali pročitati i proživjeti muškarci. Žene su je već proživjele.

Želimir Periš (Zadar, 1975) diplomirani je inženjer računarstva i profesor informatike. Član je udruge Zadarski pisci s kojima organizira književne večeri. Sa Stašom Aras vodi radionice kreativnog pisanja Otpis i radioemisiju o književnosti 'Književni otpis'. Suradnik je Centra za kreativno pisanje iz Zagreba s kojim organizira Ljetnu školu pisanja u Staroj Sušici.

Priče, drame i poeziju objavio je u više književnih časopisa i nekoliko zbornika proze. Osvojio je nekoliko književnih nagrada: SFera, 2002, Zagreb; Džepni Fest, 2011, Mostar; Lapis Histriae, 2012, Umag; PitchWise, 2012, Sarajevo (za mučenicu Silvijanu, objavljenu i u ovoj knjizi); Ulaznica, 2012. Zrenjanin (druga nagrada za poeziju); GONG, 2012, Zagreb (druga nagrada) i Lapis Histriae, 2013. (finale).

Ulomak iz romana pročitajte ovdje