Knjižara 'Kugli' u Ilici 30 bila je sinonim za kulturna događanja krajem XIX. i u tijeku cijelog XX. stoljeća, a okupljala je pisce, nakladnike i novinare te utabala put nakladničkoj kući 'Mladost', jednoj od najznačajnijih nakladničkih kuća u bivšoj Jugoslaviji. Priču o mukotrpnom povijesnom usponu mjesta koje je služilo kao kulturni 'dnevni boravak' i oplemenilo zagrebački umjetnički život, ispričala je književnica Rosie Kugli u svojoj novoj knjizi 'Tragovi u vremenu', stoji u priopćenju.

Knjiga tematizira dvije isprepletene povijesti – povijest knjižarske obitelji Kugli i povijest razvoja čitateljske publike. Povijest obitelji promatra se od mladosti Stjepana Kuglija, isprva knjižarskog pomoćnika bečkih knjižara Manza i Lechnera, a kasnije genijalna uma iza ideje najvrjednije knjižare na ovim prostorima. Pratimo njegov dolazak u Zagreb i dirljivu ljubavnu priču sa suprugom Josipom koja ga je podržavala do kraja života, a nakon njegove smrti usmjerila i sinove u nastavak očeva posla.

Tematika je osobito zanimljiva u godini koju je Ministarstvo kulture proglasilo godinom čitanja, a književni aspekt prati i razvoj Zagreba, osvrt na njegova zlatna, ali i teška vremena – poput stabilizacije knjižarstva nakon velikog potresa. Zbog toga se roman može čitati i u alegorijskom ključu uz diskretnu poruku da bez književnosti nema kulture. Kultno mjesto nekadašnjih književnih susreta, razgovora i kupnje vrijednih knjiga danas je popularna trgovina s odjećom, ali akademik Pavao Pavličić u predgovoru knjige s pravom ističe da još uvijek postoje oni koji za Ilicu 30 govore 'kod Kuglija'.

Rosie Kugli objasnila je motive pisanja ove knjige i nadu da priča obitelji Kugli ostaviti trag u vremenu, dok se književni kritičar Velimir Visković osvrnuo na žanrovsku, povijesnu i općenito kulturnu važnost knjige, koju smatra autoričinim najzrelijim književnim uratkom.

Vjerujem da će ova knjiga pronaći taj put i približiti se čitateljskoj publici kao štivo koje govori o stvarnom životu nekih nesvakidašnjih ljudi iz prošlih vremena, ljudi koji su obilježili život našega grada i naše domovine – rekla je autorica i zahvalila Ministarstvu kulture, gradu.

Zagrebu i Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na novčanoj potpori, Muzeju grada Zagreba na ustupljenim arhivskim fotografijama. Zahvala je išla i uredniku izdanja Marijanu Boršiću i grafičkom uredniku Marijanu Boršiću mlađem koji se potrudio oblikovati knjigu sukladno zahtjevima suvremenog tiskarstva i nakladništa, a istovremeno sačuvati ponešto od patine minulih vremena.

Nezaobilazan doprinos svečanosti knjige dali su i dramska umjetnica Helena Kalinić, a svojim glazbenim darom glumac i pjevač Adam Končić uz pratnju maestra Josipa Cvitanovića oduševio je kremu zagrebačkog kulturnog i društvenog života grada: prof. dr. Ivu Josipovića, Dragu Diklića, filmsku i televizijsku redateljicu Irenu Škorić, akademika Davora Miličića, kolekcionara Juru Gašparca, galeristicu Mirnu Reiser, doktoricu i sopranisticu Milanu Stilinović i mnoge druge...

Gosti su uživali u šlagerima 'Moj Zagreb tak imam te rad', 'Ja ljubim', 'Zadnji fijaker', 'Ak sem ti srčeko ranil'  uz slasne zalogaje ručno spravljenih kolačića Stamevski. Partneri i sponzori projekta zaslužni su za uživanje u događanju uz rashlađeni pjenušac Freixenet, Hendricks gin, Franck kavu i čaj, a nije nedostajalo ni bogatih poklon paketa sponzora Henkel i Francka.

Inspirativno ozračje tragova davnih vremena našeg grada uvukao se u prostor Gliptoteke HAZU i odao počast Zagrebu kakav je nekoć bio.