'U kreativnom smislu bio je to zaista lijep period. Koliko se sjećam, na muziku nije utjecala politika ili bilo što slično', rekao je novinaru Guardiana Kiril Džajkovski
Britanski Guardian objavio je danas zanimljiv tekst naslovljen 'It was ridiculous. It was amazing: the lost pop of 80s Yugoslavia'. Novinar Tamlin Magee piše o prvoj jugoslavenskoj diskoteci, zatim o glazbenoj sceni 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća te o općenitom revivalu 'yugo' zvuka koji je stigao i do megapopularnog repera Kendricka Lamara pa je semplirao pjesmu 'Ostavi trag' benda September u svom hitu 'Duckworth'.
O socijalističkoj Jugoslaviji novinar piše: 'Bio je to uspješan socijalistički eksperiment, s otvorenim društvom i vibrantnim kulturnim životom.'
Magee dalje u tekstu 'o izgubljenom pop-naslijeđu Jugoslavije' razgovara i s tadašnjim akterima muzičke scene s ovih prostora, pa mu tako legendarni promotor i DJ Boban Petrović govori o diskoteci koju je otvorio 1967. godine u Beogradu, dok s pionirima elektroničke glazbe na ovim prostorima, Zoranom Jevtićem i Zoranom Vračevićem (DATA), razgovara o načinima na koje se elektronička glazba snimala u ono vrijeme.
'Pokušavao sam u svom disku napraviti atmosferu s mojih rođendana i rođendana mojih prijatelja. Čak sam se odlučio za namještaj sličan mojoj dnevnoj sobi', rekao je o svom klubu Boban Petrović.
'Ljudi su zbunjeni - Jugoslavija nikada nije bila dio istočnog bloka. U kreativnom smislu bio je to zaista lijep period. Koliko se sjećam, na muziku nije utjecala politika ili bilo što slično', ispričao je pak novinaru Guardiana Kiril Džajkovski.
Za razliku od SSSR-ovog često restriktivnog pristupa kulturi, vlasti u Jugoslaviji dozvoljavale su muzičarima da slobodno djeluju, nastavio je. Petrović se pak prisjetio kako je jednom prilikom rekao da je vlada odgovorna za loše stanje u njegovoj sredini. Nakon toga su njegove pjesme misteriozno nestale s radija.
Glazbenik Miha Kralj, kojega su zvali i jugoslavenski Jean-Michel Jarre, u razgovoru s novinarom prisjeća se kako je imao problema pri objavi svoje prve ploče 'Andromeda' jer se navodno bavio vjerskom tematikom. Slovenski kompozitor Vilko Ovsenik zatim ju je preporučio izdavačkoj kući RTB-Beograd te je ona ipak bila objavljena.
'Veze su bile vrlo bitne', rekao je novinaru Kralj, a i dalje komponira te planira ponovno izdavanje 'Andromede' sljedeće godine, uz novu ploču.
Članak je prožet fascinacijom jugoslavenskom muzičkom scenom tih godina i njezinim disko, funk, postpunk te elektroničkim aranžmanima. Tekst je u cijelosti dostupan na engleskom jeziku na Guardianu.