Ovogodišnji 11. Zgraf sastoji se od revijalnog i tematskog dijela izložbe. Revija je redovita međunarodna selektirana izložba realiziranih radova iz područja grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija koja će obuhvatiti radove realizirane u razdoblju od ožujka 2008. do siječnja 2012. godine, dok Tema kao međunarodna problemska izložba predstavlja radove realizirane i koncipirane kao idejna rješenja ili nastale posebno za ovu priliku.

Tema nosi naziv 'Danas je jučer bila budućnost', a organizatori su pozvali sudionike da se svojim radovima referiraju na unaprijed zadane pojmove, svojevrsne polazišne točke u istraživanju rješenja novih socijalnih utopija (društvo, moderno, zajedničko, blagostanje, otvorenost, za sve, odgovornost, samoinicirani, mogućnosti). Treba istaknuti da je temu propisao hrvatski dizajner Dejan Kršić, koji je na ovo izdanje Zgrafa pozvan kao gost-teoretičar.

Kao najvažnija izložba i promocija grafičkog dizajna u državi Zgraf podrazumijeva tradicionalnu izvrsnost i u vlastitom vizualnom identitetu, a ovogodišnji vizualni identitet potpisuje Damir Bralić. U svom dizajnerskom rješenju Bralić se koristio autentičnom tipografijom našeg poznatog tipografa Nikole Đureka, Delvard Gradient, a referirao se i na plakat Tomislava Krizmana s početka 20. stoljeća (plakat kabaretske predstave Marye Delvard, 1907).

Od popratnih događanja, Zgraf već tradicionalno, osim glavne izložbe, nudi i niz aktivnosti za profesionalce, studente, ali i širu javnost. Eduzgraf je namijenjen studentima te profesionalnim početnicima i održat će se u prostorima Studentskog centra. Program Zgraf/riječi uključuje predavanja članova međunarodnog ocjenjivačkog suda i drugih stručnjaka s područja dizajna i vizualnih komunikacija, a održavat će se u dvorani Gorgona Muzeja suvremena umjetnosti.

Javnosti će vjerojatno biti zanimljiva i izložba, ali i lik i djelo dobitnika glavne nagrade 10. Zgrafa održanog 2008. godine, Švicarca Niklausa Troxlera, koji će ove godine imati svoju samostalnu izložbu u Muzeju suvremene umjetnosti (otvorenje 16. ožujka).

Umjetničku slavu stekao je dizajniranjem plakata za jazz koncerte koje je u posljednjih četrdeset godina organizirao u svom rodnom gradu Willisauu. Njegovi vizualno zaigrani plakati odražavaju vrijeme i osjećaje prema glazbi, a kako sam kaže: 'Plakat mora zvučati! Uvijek se trudim postići dijalog između zvuka i slike.'

Članovi ovogodišnjeg međunarodnog žirija su: Libanonka Huda Smitshuijzen AbiFares s interesantnim iskustvom arapske vizualne kulture 'školovane' u Europi, Amerikanka Barbara deWilde koja je poznata po svojim radovima za dizajniranje knjiga nobelovke Toni Morrison, Vladimira Nabokova te velikog broja drugih pisaca. Osim njih tu je i britanski teoretičar dizajna Rick Poynor, već spomenuti Niklaus Troxler te poznati hrvatski dizajner Boris Ljubičić.

Od hrvatskih dizajnera na centralnoj izložbi vidjet ćemo djela naših vodećih dizajnera poput studija Bruketa i Žinić, Laboratoriuma, Tridvajedan, studija Bilić i Müller, radove studija Šesnić i Turković, Škart grupe i studija Živčić i Dević te radove poznatih imena poput Vanje Cuculića, Rute, Danijela Srdareva, Lane Cavar, Ire Payer i drugih.

Promatrajući tridesetogodišnju povijest Zgrafa, može se uočiti kako je skoro svaki Zgraf imao svoju priču. Izložbe su tijekom godina okupljale dizajnere, teoretičare i kritičare s namjerom da se propitaju temeljni problemi i položaj dizajna u suvremenom društvu. Zgraf 1 (1975) ukazivao je na značaj dizajna kao profesije, Zgraf 2 (1978) bavio se odnosima grafičkog dizajna i umjetnosti, Zgraf 4 (1984) govorio je o digitalnoj tehnologiji i dizajnu, Zgraf 5 (1987) ukazivao je na važnost edukacije zalažući se za osnivanje studija za dizajn, Zgraf 6 (1991) istraživao je načine širenja digitalne tehnologije u dizajnu poput web dizajna i multimedije kao novog segmenta dizajna, Zgraf 9 (2004) propitivao je ulogu i društvenu odgovornost dizajna i dizajnera na području oglašavanja, a Zgraf 10 (2008) bio je mjesto susreta raznolikosti kultura, konfrontacija i dijaloga lokalnog i globalnog.

Nakon 10. Zgrafa organizatori su istaknuli kako je revijalna forma izložbe, koja postoji od osnutka Zgrafa iscrpljena te da će se sljedeći put razmišljati o prikazu radova koji su prisutniji u suvremenom društvu poput forme city lighta, billboarda te raznih oblika LED ekrana koji su takorekuć pojeli plakate. Koliko je organizator držao do svojih zaključaka s prošlog izdanja moći ćemo vidjeti već sljedećeg tjedna, odnosno 15. ožujka kada će se u Domu HDLU-a u Zagrebu otvoriti izložba koja ostaje otvorena do 5. travnja 2012.