Afrički je kontinent u vrijeme Prvoga svjetskog rata još uvijek dobrim dijelom neistražen. Pisac pustolovnih romana doktor Luther Flag bombardira britanske čitatelje jeftinim afričkim avanturama s predvidljivim zapletima i, po današnjim mjerilima, rasističkim odnosom prema crncima. Pandora u Kongu počinje angažmanom mladog Tommyja Thomsona, koji za Flaga počinje pisati istoimeni roman. No stvari ne idu kako se Thomson nadao. Nakon što otkrije da na njegovu znoju zarađuju barem trojica posrednika, oni nekim čudom pogibaju, a razočarani Thomson upoznaje odvjetnika Nortona, koji mu predlaže unosan posao: Thomson će posjećivati stanovitog Marcusa Garveya u zatvoru, a ovaj će mu ispričati svoju nevjerojatnu životnu priču. Garvey je naime osumnjičen za ubojstvo dvojice engleskih aristokrata, sinova vojvode Carvera, na ekspediciji u Belgijskom Kongu, a Norton je njegov odvjetnik. Zna se da su otišli u Kongo pronaći rudnik zlata, no preživio je samo Garvey te se vratio u London s dva golema dijamanta. Ono što slijedi međutim čudesna je priča koja izlazi iz granica ondašnjeg poimanja svijeta.

Garvey polako uvlači Thomsona u svijet potlačenih robova, okrutnih bijelaca i, neočekivano, podzemlja, u kojem živi inteligentna i brojna albino-rasa – Tektonci. Među prvima na površinu izlazi visoka prelijepa žena potpuno bijele kože. Marcus je opčinjen njezinom ljepotom, unatoč tome što ima po šest prstiju na rukama. Iako se uopće ne mogu sporazumjeti, između sluge i plemenite žene rađa se nevjerojatna ljubav. No ubrzo se pojavljuju i drugi Tektonci. Krvavi sukob između braće Carver i Tektonaca neminovan je, a Marcus se nalazi u nezavidnoj situaciji. O njegovoj odluci je li mu važnija ljubav prema prekrasnoj Tektonki ili nepravednoj civilizaciji ovisi mnogo više od njegova života. Ljubavna priča koju Garvey prvi put priznaje Thomsonu ostavit će na mladog pisca silan dojam, a mašta nadvladati zdravi razum. Ubrzo Thomsonov glavni motiv za redovite odlaske u zatvor postaje neobična ljepotica iz afričkog podzemlja i, kako vrijeme odmiče, sve je uvjereniji da je Garvey nevin, štoviše, pravi junak! S jedne strane Garvey priznaje da je sudjelovao u ekspediciji na strani bijelih izrabljivača, no jednako tako s vremenom se iz rezigniranog promatrača pretvorio u aktivnog protagonista. Na vidjelo će usput isplivati sva dekadencija i nesposobnost bijelih kolonizatora, čije je jedino mjerilo uspjeha bogatstvo.

Uz galeriju sjajnih likova i neobične obrate, Pandora u Kongu do samoga kraja ne otkriva o čemu je zapravo riječ. Albert Sánchez Piñol čuva najjaču kartu do zadnjeg poglavlja, kada uz kraj rata postavlja pred čitatelja posljednje pitanje.

Duhovit i autoironičan pripovjedač Piñol ne libi se putem objašnjavati, a zatim i upotrijebiti sve klišeje avanturističkih romana. Radnja se, podsjećamo, zbiva u vrijeme Prvoga svjetskog rata i pisac ne zaobilazi nijednu važnu temu tog razdoblja, od gladi javnosti za junacima preko elitizma vladajuće klase sve do propitivanja same uloge književnosti i mašte. Ni ime Marcus Garvey, ime vođe pokreta za crnačka prava, nije slučajno odabrano. Dakako, Pandora u Kongu ujedno je i svojevrstan hommage avanturističkim romanima od Verneova Puta u središte Zemlje pa sve do Conrada i njegova Srca tame. No Piñol ne pokušava parodirati klasične predloške, nego se poigrava temama, na što mu daje pravo vremenski odmak od događaja koje opisuje, a rezultat je, ironično, sjajan avanturistički roman, izvanredna rašomonijada inteligentna i neočekivana raspleta.