Ruski premijer Vladimir Putin namjerava, po uzoru na zapadni kanon, napraviti istočnu ili rusku varijantu u koju će uvrstiti sto knjiga koje bi trebao pročitati svaki učenik tijekom obrazovanja. Njegovi kritičari već su danas uvjereni kako u Putinovu listu sigurno ne ulaze kanonizirani autori zapadne kulture te njegov plan analiziraju kroz dugu povijest sovjetskih progona neistomišljenika
U članku objavljenom u ruskim novinama Nezavisnaja Gazeta Vladimir Putin napisao je kako su u dvadesetima prošlog stoljeća neki fakulteti u SAD-u uspostavili zapadni kanon koji je obuhvaćao najutjecajnije i najvažnije knjige zapadne kulture, koje su bile preporučeno štivo svakom učeniku tokom obrazovanja, a isto, samo u istočnoj varijanti, on namjerava napraviti u zemlji kojom je predsjedao u dva mandata.
Nazivajući u svom tekstu rusku naciju čitalačkom, predlaže da se provede istraživanje koje bi odredilo najutjecajnije osobe ruske kulture, a stotinu odabranih autora činili bi kanon praktički obavezne lektire svakog učenika, a kako je savladao gradivo, provjeravat će se na završnom ispitu.
Novinar Aleksandar Nazarjan, koji piše roman o ruskim imigrantima u New Yorku, Putinov je potez nazvao zastrašujućim. Navodi kako je inženjering kroz državno nametnuti popis literature ravan sovjetskim metodama manipuliranja ljudima. Uvjeren je kako Putin neće kanonizirati pisce koje je progonila država, dapače, njegov popis bit će odskočna daska da se protjerivani i zabranjivani pisci sakriju još više, a novinar predviđa da je jedno sigurno – na listi neće biti nijedan pisac koji upada u zapadni kanon.
U kontekstu ove Putinove najave, britanski The Guardin navodi kako se u Londonu u sklopu lanca Waterstone uskoro otvara knjižara Slovo (na ruskom to znači 'riječ'), a nudit će oko pet tisuća ruskih naslova, u originalu ili prevedenih. Pitaju se ironično hoće li knjižara imati istaknut i Putinov kanon budući da je odnedavno vlasnik tog knjižarskog lanca ruski bogataš Aleksandar Mamut.