'Šuma summarum', debitantski cjelovečernji film režisera Ivana Gorana Viteza kojeg znamo po serijama 'Bitange i princeze' i 'Zakon', temelji se na priči o dolasku stranog kapitala u Hrvatsku. Nizozemska kompanija kupuje jednu hrvatsku marketinšku agenciju, a njene uposlenike šalje na teambuilding u šumu.

'Radi se o odnosu kapitala prema urbanom društvu i odnosu hrvatske ruralne sredine u koju upadne urbano društvo', ispričao je Vitez te dodao da mu je ideja bila prikazati kako strani kapital Hrvatsku u koju dolazi tretira kao Kazahstan.

U filmu ima svega – od sumnjivih instruktora koji samo žele uspjeti u svom biznisu, preko antiglobalista na izletu, ekofeminizma i lažnog intelektualizma, do priče jedne obitelji potpunih luđaka koja govori izmišljenim jezikom.

Kako je ispričao Vitez, jezik je nastao na temelju bednjanskog govora, inače hrvatskog kulturnog brenda, a dorađivali su ga i usavršili sami glumci. Taj šumski novogovor očiti je produkt odlično uštimane filmske ekipe. Naime, mnogobrojni glumci (u filmu je 19 uloga, među kojima nema epizodnih) na pulskom predstavljanju filma djelovali su kao preporođeni povratnici s teambuildinga. 'Radili smo kao konji, ali teambuilding je uspio', potvrdio je Vitez, koji je za 'Šumu' uspio pronaći glumce kompatibilne njegovim pomaknutim likovima.

U razgovoru za tportal Vitez, inače sklon trashu, pojašnjava kako je uspio oblikovati 19 likova a da ne postanu karikature, po kojem ključu je sumirao društvene boleštine i kako je nastajao film u kojem se glumica uspjela propucati lažnim pištoljem.

U razgovoru vođenom na Festivalu igranog filma u Puli osvrnuo se i na svoj neprikazivani dokumentarac o pulskom festivalu, na HRT koji mu je cenzurirao seriju 'Zakon', na pošast domaćih sapunica i gorljivu borbu za gledanost.