Ekipu okupljenu oko projekta We Move Music Croatia čine dobro poznati profesionalci hrvatske glazbene industrije: Dražen Baljak, Mirko Burazer, Davor Drezga, Ante Zvonimir Stamać i Frane Tomašić, koji su združeno odgovorili na mnoga naša pitanja vezana uz rad njihovog novoosnovanog Ureda.

Vaš Ured za izvoz glazbe nedavno je otvoren… Kakav je interes domaćih glazbenika, tko se sve javlja?

- Imamo osjećaj kako je ovakva pomoć izvođačima s međunarodnim aspiracijama bila nužno potrebna, s obzirom da ista ili slična institucionalna podrška postoji u skoro cijeloj Europi. Zbog velikog interesa smo i predstavili rad Ureda u KSET-u 24.10., te smo ugodno iznenađeni odazivom glazbenika i ljudi iz industrije koji su došli saznati detalje o našem radu i dati podršku cijelom projektu. Za sada smo već obavili razgovore s glazbenicima koji su u protekle četiri godine bili na međunarodnim turnejama ili nastupali na showcase festivalima (izvođačima s naše "On the move" sekcije) kako bi nam podijelili svoja iskustva i definirali s kojim problemima su se susretali u svom međunarodnom djelovanju.

Većina europskih zemalja, kažete, već odavno ima slične urede. Kako oni, zapravo, funkcioniraju?

- Svaki od ureda zapravo funkcionira potpuno drugačije, ali dijele neke osnovne ideje i ciljeve kao što je poticanje vlastitih izvođača na nastupe u inozemstvu. U većini slučajeva to postižu sufinanciranjem turneja izvođača, te sufinanciranjem i poticanjem njihovih nastupa na showcase festivalima. Iste namjere imamo i mi. Naime, nastojimo povući najbolja iskustva ostalih export officea te ih primijeniti i prilagoditi našem tržištu i našim izvođačima.

Zar se ne mogu u današnje vrijeme izvođači samostalno pozicionirati na globalnom tržištu? Svi oni imaju društvene mreže, Youtube, e-mail… Mogu si bookirati gažu, stupiti u kontakt s klubovima sami, ili preko svojih menadžera. Ili je to zabluda? Svjesni ste da će sigurno postojati određen broj onih koji će ovaj Ured prozvati još jednim okupljalištem uhljeba - idemo pokušati demistificirati tu priču unaprijed.

- Ako pogledamo unazad desetak godina - a govorimo o dobu glazbene hiperprodukcije - primijetit ćete da je većina europskih izvođača koji su “uspjeli” u počecima svoje internacionalne karijere imala nekakvu institucionalnu pomoć. Razni uredi za izvoz glazbe bili su u tim slučajevima dio kulturne politike i strategije zemlje. Naš zadatak je upravo taj, izvođače pripremiti da budu “export ready”, da su sposobni organizirati turneju, voditi vlastite društvene mreže, komunicirati sa svojom fan bazom, da su svjesni da je za uspjeh na internacionalnom tržištu potreban veliki trud, upornost i odricanje. Mi nismo tu da te stvari radimo za njih, već da savjetodavno i financijski sudjelujemo u unaprjeđenju njihovih potencijala u počecima njihove internacionalne karijere. Zato je financiranje turneja i ograničeno na tri godine, jer nije poanta da uhljebimo izvođače s internacionalnom aspiracijom, nego da im pomognemo da stanu na noge i da njihove internacionalne karijere postanu samoodržive.

Čini se da je digitalno tržište omogućilo lak dolazak do široke, globalne publike, ali vidimo istodobno da se mnogi naši kvalitetni glazbenici - koji sigurno imaju svjetski potencijal - i dalje muče s vizibilitetom na stranom tržištu. Pritom, većina od njih svoju glazbu stvara na engleskom. Zašto je to tako? Kakve se to magije i čarobiranja moraju dogoditi da i Hrvatska konačno dobije globalno prepoznato pop ili rock lice?

- Teško je da ćemo se ikada kao država moći mjeriti s pop/rock industrijom zapadnih zemalja, nerealno je očekivati da će se otvaranjem ovog ureda magično riješiti taj problem. Za veliki globalni uspjeh potrebno je da iza izvođača stane ozbiljan menadžment, booking agencija, PR agencija i diskografska kuća, a uz to je potrebna i nemjerljiva upornost samog izvođača. Imamo nekoliko primjera hrvatskih izvođača koji su došli do tih vrata, ali nažalost prekasno u svojim karijerama i u trenucima kad im život više nije dopustio toliku razinu odricanja. Naš cilj je potruditi se da izvođači što ranije u svojim karijerama dođu do tih vrata.

Nedostaje li na hrvatskoj sceni konkretnih glazbenih menadžera, koji bi također mogli raditi na plasmanu hrvatskih glazbenika na strana tržišta? Gdje se, uopće, obrazovati za takvo zanimanje, na koji način steći iskustvo?

- Jedan od velikih problema glazbene scene je nedostatak glazbenih profesionalaca u Hrvatskoj. Ne radi se samo o menadžerima, već i o toncima, lightmanima, producentima, stage menadžerima i ostalim sekundarnim profesijama u glazbeno-izvođačkoj umjetnosti. Nedostatak je naravno dodatno potenciran s prve dvije godine COVID-19 tokom kojih je glazbena industrija desetkovana.

Postoje pojedini programi usavršavanja, a treba i naglasiti i važnost klubova iz kojeg su izašli brojni današnji glazbeni profesionalci. Baš zbog nedostatka kadra smatramo nužnim organiziranje radionica za glazbene profesionalce kako bismo zainteresirali i potaknuli ljude da se bave takvim djelatnostima i dali im prave adrese na koje se mogu javiti, ali i potaknuli ih na odlazak na showcase festivale gdje se mogu susresti s brojnim drugim profesionalcima iz Europe i ostvariti važne kontakte.

Često spominjete showcase festivale, o čemu se točno radi?

- Showcase festival je manifestacija koja se sastoji od radionica, panela i okruglih stolova na temu aktualnih pitanja u glazbenoj industriji, zatim od predstavljanja raznih ureda za izvoz glazbe, brzog umrežavanja s raznim glazbenim profesionalcima (speed meetings) te koncertno-promotivnog dijela. Na showcase festivalima se nalaze brojni glazbeni profesionalci (glazbeni promotori, vlasnici klubova, organizatori festivala...) te susret nekog izvođača s nekim od njih može biti "game changer" za cijelu njihovu karijeru. Ono što je bitno jest da se svi dionici festivala upoznaju, razmjenjuju iskustva i kontakte kako bi kompletna glazbena scena profitirala. Bitno je da izvođači razumiju da nastup na showcase festivalu nije tipičan koncert, publika se pretežito sastoji od profesionalaca, što zahtjeva da izvođači daju najbolje od sebe, bez obzira na sve. A njihov rad na showcase festivalu, zapravo, počinje nakon nastupa, kada trebaju stupiti u kontakt s profesionalcima.

Najavljujete jedan takav showcase festival i dogodine u Hrvatskoj. Kako ste ga točno zamislili?

- Kao kruna prve godine rada Ureda namjera nam je organizirati hrvatski showcase festival u rujnu sljedeće godine. Na festivalu bi sudjelovalo između 20 i 30 izvođača raznih žanrova: etno, klasična glazba, jazz, rock..., od čega bi 50% izvođača bilo iz Hrvatske (kako bi ih što bolje predstavili prisutnim europskim glazbenim profesionalcima), a ostali bi izvođači bili iz drugih europskih zemalja koje bi aplicirale za naš showcase. Također, bit će tu i konferencijski dio programa s brojnim panelima te očekujemo dolazak i europskih delegata.

Što je s onim izvođačima koji ostaju vjerni hrvatskom jeziku, ili dijalektu? Radite li i s njima? Kakav je njihov potencijal na globalnom tržištu?

- Ured nije ograničen niti žanrovski niti jezičnim izražajem. Smatramo da moramo poticati svakoga tko ima aspiracije međunarodnog djelovanja. U žanrovima kao što je world music izražavanje na hrvatskom jeziku (ili pak nekom autohtonom narječju) je nešto što je poželjno te kao takvo ima međunarodni potencijal.

Osim showcase festivala, financirat ćete kroz otvorene natječaje i svjetske te europske turneje bendova. Na koji način ćete birati bendove kojima ćete to omogućiti? Koji su minimalni kriteriji za turneju, kako ona mora biti planirana da biste se i vi uključili u priču s financijskom podrškom?

- Svi izvođači koji imaju dogovorenu turneju moći će aplicirati za naše sufinanciranje. Sufinancirat će se one turneje koje će imati minimalno sedam koncerata u deset dana, od čega jedan koncert može biti u regiji (države ex-YU), a ostalih šest u drugim državama. Tako se hrvatskim izvođačima otvara mogućnost predstavljanja i povezivanja s drugim glazbenim tržištima u cijeloj Europi, pa i svijetu. Ovo su kriteriji do kojih nismo došli preko noći; prvo smo mjesecima proučavali druge export office i kako njihovi natječaji funkcioniraju, pričali direktno s njima o kriterijima, a nakon toga smo pričali i sa samim izvođačima koji su već svirali na raznim inozemnim turnejama.

O kojim iznosima je riječ? Koliki je godišnji budžet za turneje i showcase festivale, koji je realan broj bendova i glazbenika koji bi mogli iskoristiti ova sredstva u jednoj godini?

- Maksimalan iznos financijske pomoći iznosit će 1500 eura po turneji, a dodijeljen iznos ovisit će o parametrima kao što su broj koncerata, udaljenost država u kojima se nastupa, troškovi same turneje i sl. Prijavljene turneje financirat će se istom izvođaču jednom godišnje te maksimalno tri godine zaredom. Naša projekcija je da bi modele sufinanciranja trebalo u prvoj godini koristiti oko 50 izvođača (sufinanciranje turneja i showcase festivala).

Ured čine dobro poznati profesionalci hrvatske glazbene industrije. Tko vas je i na koji način ekipirao?

- Osnivači Ureda za izvoz glazbe (We Move Music Croatia) su Hrvatska glazbena unija (HGU), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP), Hrvatska udruga orkestralnih i komornih glazbenika (HUOKU) i Hrvatska udruga istaknutih glazbenika (HUIG), te su oni i zaslužni za ekipiranje.

U najavama stoji i da ćete organizirati radionice za edukaciju umjetnika i profesionalaca o brojnim temama glazbenog poslovanja. O kakvim se točno radionicama radi?

- Namjera nam je organizirati radionice, panele i okrugle stolove za edukaciju umjetnika i profesionalaca o aktualnim temama iz glazbene industrije (autorska i srodna prava, digitalna distribucija, porezni statusi izvođača, odnosi s javnošću u glazbenom svijetu...). Na ta događanja namjeravamo pozivati stručnjake iz inozemstva kao delegate i predavače, kako bi nam prenijeli najbolja iskustva i trendove u svijetu glazbe. Također, uz radionice imamo u Uredu i uslugu pravnog savjetovanja svim izvođačima kojima je ono potrebno (tumačenje zakonskih i ugovornih odredbi, savjetovanje u pravnom postupanju, zaključivanje ugovora i sl.). Cilj nam je da se izvođači i glazbeni profesionalci upoznaju s vlastitim mogućnostima i najboljim praksama kako bi napredovali na svom glazbenom putu.