Psihoanalitička teorija Carla Gustava Junga ne zahtijeva samo rehabilitaciju, nego ponajprije pomnu analizu, s obzirom na specifičan status Jungova naslijeđa. Budući da je Jung ideje crpio iz raznih, nekonvencionalnih izvora, koji nisu bili u skladu sa znanstvenim tokovima njegova vremena, njegove teorije površno su se tumačile u neželjenim smjerovima.

Cilj knjige "Naslijeđe Carla Gustava Junga, Popularna izobličenja i prešućivanja analitičke psihologije" je ukazati na različita prisvajanja i izobličenja Jungovih psihoanalitičkih teorija, posebice nakon njegove smrti 1961. godine te da upravo iz tog razloga svi Jungovi pojmovi zahtijevaju reviziju i čitanje njegovih izvornih djela.

Prvi dio knjige posvećen je Jungovim izvornim idejama i njegovim osobnim interpretacijama. Temeljni pojmovi i načela Jungove analitičke psihologije: nagon, kolektivno nesvjesno, arhetipovi, individuacija objašnjeni su analizom Jungovih djela, ponajprije "Sabranih djela C. G. Junga", zatim djela "Čovjek i njegovi simboli" te "Sjećanja, snovi, razmišljanja".

Drugi dio knjige daje pregled tumačenja Jungovih načela u trima područjima koja najviše zaslužuju daljnju interpretaciju i razjašnjenje, a odnose se na feminističku teoriju inspiriranu Jungom, kritiku Jungova anti-semitizma te svojatanje Junga kao kultnog vođe i nadahnuća New Age pokreta.

Knjiga Ninoslave Počuče, Naslijeđe Carla Gustava Junga nastoji pridonijeti rehabilitaciji "znanstvenog" Junga, kakvim je i on sam sebe smatrao.

Ninoslava Počuča (1978.) stekla je akademski stupanj diplomirane komunikologinje s užim područjem zanimanja za psihologiju i društvo na međunarodnom američkom sveučilištu Richmond u Londonu (RAIUL). Magistrirala je 2000. godine na londonskom sveučilištu Westminster, na području međunarodnog žurnalizma u tisku, a doktorirala 2019. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na području psihoanalitičkih teorija. Po povratku u Hrvatsku profesionalna iskustva između ostalog gradi u Hini i Hrvatskoj odvjetničkoj komori kao izvršna i grafička urednica službenog glasila Odvjetnik te korespondentica za međunarodnu suradnju. Bila je urednica nekoliko specijaliziranih B2B časopisa međunarodnog karaktera s područja trgovine, turizma i ugostiteljstva, te suosnivačica i glavna urednica časopisa o vizualnim komunikacijama Graph do njegova gašenja. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU).