Razgovor s Robertom Perišićem vodit će prof. Katja Tresić-Pavičić, a interpretatorica Antonija Baržić čitat će ulomke iz knjige. Arheolog Boris Čargo će na 'Brod za Issu' dati svoj čitateljski komentar, i to u povijesno-arheološkom kontekstu. Lokalna publika vrlo je zainteresirana za roman te se očekuje zanimljiv dijalog s autorom.

O romanu:

Autor "Područja bez signala" i "Našeg čovjeka na terenu" ovaj put je zaronio u dubine jadranske prošlosti, u priču koja spaja civilizaciju i prirodu. "Brod za Issu" Roberta Perišića roman je kojim se plovi u doba kad se stvarala kultura Mediterana, kada nastaje i prvi urbanistički planirani grad na Jadranu, kad nam istim brodom stižu pismenost, kultura vina, mačke i još mnogo toga bez čega ne možemo zamisliti naše pejzaže, naš svijet. O samim osnivačima grada Isse, današnjeg Visa, nisu preživjeli direktni izvještaji, no zna se da su došli iz Sirakuze, jednoj od najvažnijih luka svog vremena, grčkog polisa na Siciliji, gdje i počinje radnja ovog romana. Perišić rekonstruira davna zbivanja sa specifičnim fokusom na nekoliko likova koji na putovanje iz Sirakuze kreću zajedno sa svojim životinjama pa će kroz roman, osim ljudi, posebnu pozornost dobiti i po dvoje pripadnika mačje i magareće vrste. Mačke su prve od svoje vrste na Jadranu, a magarci su graditelji grada koliko i ljudi, samo bez prava građanstva.

Ove teme su autoru važne, kako nam je i rekao u intervjuu, između ostalog i zbog onoga što su osnivači Isse donijeli sa sobom, danas sveprisutnog živog svijeta – stari Grci su nestali, njihov grad je pod zemljom – ali vinogradi i mačke su tu. I naravno, svugdje je došlo ono što je krenulo s Isse: to je, među ostalim, povijesna zabilješka ovog romana, ono osnovno i očigledno, o čemu se ipak malo uči i zna. Issa je u tom smislu i simboličko mjesto, čije ime zapravo nije presudno, jer kad bi se slučajno otkrilo još starije temelje grčkih kolonija na Hvaru ili Korčuli, suština priče ovog romana vrijedila bi i na drugom mjestu: učinak na kulturu i prirodu je isti, on nije izmišljen, to je ono što vidimo oko sebe; on odavno nije tek viški nego jadranski, i šire. Slojevite priče o dalekom naslijeđu kao i trajnosti naših djela u prirodi daju romanu ekološko-povijesnu dimenziju, a pripovjedač nalazi načina da se osvrne i na sadašnjost – preko jednog vrckavog glasa…

Prethodni romani Roberta Perišića, "Naš čovjek na terenu" i "Područje bez signala", imali su izvrstan odjek u Europi i SAD, a "Brod za Issu" je paralelno objavljen u Hrvatskoj i u engleskom prijevodu u SAD. Američko izdanje već ima pozitivne odjeke, primjerice u Kirkusu koji roman naziva "gracioznom meditacijom o povijesti i prirodi", ili u Wall Street Journalu koji kaže da ovaj "roman poput sna… zamišlja drukčije paradigme prijateljstva – onoga između vrsta…"

Izdavač romana Sandorf ovaj čitak roman, s likovima koje će čitateljice i čitatelje povesti na pamtljivo putovanje, preporučuje svima koji su otvoreni za drukčije i nepredvidljivo, a oni koji vole životinje mogli bi osobito doživjeti ovu knjigu.