Pajtim Statovci rođen je 1990. na Kosovu, a s obitelji je dvije godine kasnije emigrirao u Finsku, gdje i danas živi. Statovci studira komparativnu književnost i dramaturgiju u Helsinkiju, a već je na finskom jeziku napisao i svoj prvi roman 'Kissani Jugoslavia' (Moj mačak Jugoslavija) koji je objavljen 2014. i u međuvremeno dobio i par finskih književnih nagrada.

'Moj mačak Jugoslavija' izazvao je i velik interes stranih nakladnika te ju je pod naslovom 'My Cat Yougoslavia' u SAD-u objavio Pantheon Books, dio izdavačkog giganta Penguin Random House, i to u prijevodu Davida Hackstona.

Jugoslavija iz naslova romana doista jest mačak, ali mačak koji govori i nosi odjeću te rado pleše na Cher i kojeg glavni lik romana Bekim jedne večeri upozna u gej baru u Helsinkiju. Bekim je, poput autora, odrastao u Finskoj, no rođen na Kosovu, usamljenik koji se ne uklapa do kraja ni u kosovsku tradicionalnost niti u finsko društvo, a iz oboje ga isključuje i njegova homoseksualnost. On živi sam u stanu u kojemu mu društvo pravi tek veliki piton, no kada mu u život uđe i mačak Jugoslavija, stvari se počinju mijenjati i Bekim se odlučuje suočiti s prošlošću svoje obitelji i ratnim raspadom Jugoslavije te putuje na Kosovo.

To je u najkraćim crtama početak zapleta romana 'Moj mačak Jugoslavija', knjige o kojemu su se proteklih tjedana raspisali i brojni američki mediji. The Atlantic smatra da 'ovaj mračni prvijenac odlikuje odvažan i neukrotiv duh' te da magični realizam mladog pisca 'dezorijentira i očarava čitatelje'.

Slate piše da je 'Moj mačak Jugoslavija' 'uznemirujući i prelijep prvi roman' te da je mačak koji govori način 'propitivanja izgubljenosti i poniženja koje sa sobom nosi pozicija muslimana i izbjeglice s Kosova u zapadnog društvu te pozicija queer osobe u kulturi s određenim seksualnim i rodnim normama'. Ono što kritičar Slatea zamjera romanu Pajtima Statovcija je ne baš dobro izvedena konstrukcija priče u dijelovima u kojima se Bekimov narativ isprepliće s opisom mladenačkih iskustava njegove majke Emine, no to ne umanjuje piščev prelijepi stil ni konačnu ocjenu romana: 'predivno i originalno'.

Kritičniji je prikaz NPR-a, u kojem se 'Moj mačak Jugoslavija' opisuje kao 'tvrdoglavo besmislen roman koji vas ubrzo nauči da ne postavljate pitanja i suzdržite se od nevjerice'. Statovcijev roman je 'drzak i ambiciozan' te ima 'što za reći o zlostavljanju, predrasudama i obiteljskim dinamikama', no 'gubi se u svojim apsurdima'.

The New York Times pak konstatira da je Statovci 'nevjerojatno talentiran pisac' koji se 'opire očekivanjima i izbjegava objašnjenja' te uspijeva u 'najtežem izazovu pripovijedanja: stvaranju ljudskosti i kod svojih najgorih likova'. 'Moj mačak Jugoslavija' veliko je postignuće, različito od svega drugog što se može pročitati ove godine.'