Šestu večer 27. izdanja književnog sajma ‘Sa(n)jam knjige u Istri’ obilježila je premijerna promocija novog romana Renata Baretića - ‘Zadnja ruka’ - kao i panel o ljubavi koji je uslijedio pod naslovom ‘Ljubav, opet, sada’. U hali 2 pulske Trikotaže okupila se brojna publika na oba programa. Ljudima, čini se, u ova čudna doba nedostaje književnosti, ali i ljubavi, pa se pulski književni sajam - čija je velika tema ove godine ljubav - pokazao kao pun pogodak za mnoge zainteresirane.

Baretićev roman predstavili su književni urednik Kruno Lokotar te pisac i novinar Ivica Ivanišević. Dakako, bio je tu i sam autor, a kroz opušteni razgovor nadahnutog i raspoloženog trojca saznali smo nešto više o novom Baretićevom romanu kojega smo čekali punih trinaest godina.

Roman prati osiromašenog pisca i novinara kojemu se baš i ne da završiti roman. Međutim, proganjaju ga glasovi. Njegovih likova. Ivanišević je ustvrdio kako je riječ o multi-žanrovskom romanu u kojemu imamo posla s 4 ili 5 različitih žanrova kroz koje autor suvereno pleše.

‘Nikada nisam znao biti žanrovski pisac. Kada bih pisao ljubić, ja bih se pogubio. Krimić, još gore. Žanrovski pisati ne znam, ali znam koristiti žanrove u svom pisanju na način na koji koristim idiome, ili dijalekte’, rekao je Baretić.

Ivanišević je dodao kako je, zapravo, riječ o horror-komediji s elementima trilera. Pisca progone likovi, tražeći ga da završi njihove živote. Osim toga, riječ je i o prozi koja prati prekarni život intelektualca u tranzicijskim vremenima. Roman također prati i stanje novinarskog zanata, koji sve više nestaje, kazao je Ivica Ivanišević.

‘Novinarstvo je mrtvo’, dodao je. ‘To znamo, iako novine i dalje postoje jer nam nitko nije rekao da je mrtvo’, kazao je.

No, što se zaista događa u novom Baretićevom romanu?

‘Ne smijem otkriti sve. Kažu da je najveći stres u čovjekovom životu razvod i preseljenje. Glavnom junaku mog romana dogodi se oboje. On se nalazi na petlji životnih okolnosti u kojima se vrti ne znajući, zapravo, što bi dalje. Jedino što zna jest pisati, no njemu se više ne piše. Praktički je bez kinte, u jeftinom podstanarstvu i traži način da se osjeti dobro. U trenutku kada se osjeti dobro, njemu se javlja jedan lik iz zaboravljene njegove priče’, rekao je autor, dodajući kako pisca-protagonista romana likovi nastavljaju opsjedati, tražeći ga da piše još malo o njima - da im pruži još malo ‘života’ kroz svoje pisanje.

Kruno Lokotar o romanu je napomenuo i kako će nasmijati čitatelje, posebno zbog Baretićeve strasti i ‘gušta igranja jezikom’, na što se osvrnuo i sam autor.

‘Iznenadile su me prve reakcije čitatelja. Mnogi su mi pisali ili govorili da su se silno nasmijali, da je roman urnebesno smiješan, a ja ga nisam pisao s tom namjerom. Očigledno se ne mogu oduprijeti tom nekakvom humornom porivu, ne znam pisati bez humora, ali roman nije pisan s namjerom da bude urnebesno smiješan’, rekao je Baretić, dodajući kako se knjiga lako čita i kako je njegov moto ‘pisati teško, da bi se lako čitalo’

‘To je duhovito, zabavno i pametno štivo, koje ide i prema filozofiji te ontologiji, ali bez mudrovanja’, zaključio je Lokotar. Za nešto više od toga, morat ćete čitati Baretićev novi roman ‘Zadnja ruka’, ili barem poslušati čitav razgovor o knjizi koji se nalazi na ovoj poveznici.

Možemo li danas voljeti kao 'naši stari'?

O ljubavi su, pak, govorili Boris Dežulović, Andrej Nikolaidis i Paola Orlić. Razgovor je vodio Aljoša Pužar, ustvrdivši odmah kako danas nema dosadnije i patetičnije teme nego što je ljubav. Ona je danas anemična i blijeda, kazao je. I patrijarhat i kapitalizam danas okrutno koriste ljubav, ona je postala roba.

Postoji li danas ljubav kakvu su imali 'naši stari'? Što u svemu znače emotikoni, društvene mreže? Ima li ljubavi danas premalo, ili previše? Gdje li se ona skriva? Možemo li o njoj i dalje učiti od Lacana, ili Fromma? Koja je razlika između ljubavi prema osobi, i ljubavi prema državi? Zahtjeva li i ljubav rad kako bi se održala, kako bi trajala?

O tome, ali i o brojnim drugim temama vezanim uz ljubav i naš doživljaj ljubavi u današnje doba saznajte klikom na ovu poveznicu, gdje se nalazi snimka pulskog razgovora o ljubavi nekad, danas i sutra.