Ideja je novog vodstva Sindikata okupljati sve koji se bave glumom, uključujući samostalne umjetnike, nezaposlene glumce, studente glume koji se već pojavljuju u hrvatskom glumištu, te umirovljene glumce. Svrha je ujedinjavanja zajednička borba za prava glumaca i otpor tendencijama koje, kako smatraju, vode pogoršavanju njihova položaja, a sadržani su u novom Zakonu o kazalištu.

Inicijativu je na Saboru predstavio predsjednik SHG-a Žarko Savić, koji je kazao da se sindikat za to odlučio želeći na neki način odgovoriti na trenutno stanje u hrvatskom glumištu i kazalištu općenito, koje prijeti urušavanju teško stečenih materijalnih prava glumaca, ali i kako bi se počelo sustavno rješavati nagomilane probleme svih ostalih koji se bave tim poslom na hrvatskom izrazito nereguliranom tržištu.

Da bi to mogao, SHG je s krovnom institucijom Hrvatskim sindikatom djelatnika u kulturi (HSDK) dogovorio djelomičnu autonomiju, nužnu za ostvarivanje pravnog legitimiteta za novi djelokrug djelovanja koji nadilazi njegovu primarnu ulogu zastupanja zaposlenih glumaca.

"Želimo biti sindikat svih glumaca, postaviti se kao posrednik između glumaca i poslodavaca u zajedničkom opredjeljenju okupljanja i ostvarivanja prava svih koji se bave tim poslom bez obzira jesu li zaposleni ili nisu", kazao je Savić.

O problemima s kojima se suočavaju glumci zaposleni u kazalištima govorila je Višnja Babić, koja je kao glavni izvor problema navela novi Zakon o kazalištima, koji bi trebao stupiti na snagu početkom 2014. a koji je, tvrdi, "uperen izravno protiv ljudi koji u njima rade", te će kao takav naštetiti svim glumcima a ne samo onima koji su "na plaći". Problem s kojim se također treba pozabaviti je i pitanje honorarnih ugovora koje sada svaki glumac potpisuje za sebe, što dopušta poslodavcima velike malverzacije s pravima, napomenula je Babić.

Zakon za koji se SHG zalaže je onaj koji bi štitio prava glumaca, i to ne samo prava na normalne uvjete rada, već i prava u smislu autorskih i srodnih prava, prava na reproduciranje i repriziranje. Veća razina zaštite mogla bi se postići kada bi se sindikat prometnuo u strukovni sindikat, prvi takav u nas, koji bi djelovao kao ovlašteno reprezantativno tijelo i posrednik između glumaca i poslodavaca. Sindikat bi tada pregovarao i određivao opće uvjete i početnu cijenu rada, što bi onda svi morali poštivati - i poslodavci i glumci.

O dosadašnjim aktivnostima Sindikata u tome smjeru od kad je u ožujku odabrano novo vodstvo govorio je Ivan Đuričić, koji je kazao kako je dosad napravljen aneks pravilnika o radu SHG-a kojim je omogućeno učlanjivanje svih glumaca, a u tijeku je i izrada novoga pravilnika koji bi trebao biti gotov do kraja mjeseca, nakon čega ide na središnji odbor.

Plan rada i zamisli djelovanja u praksi iznio je Željko Konigsknecht, koji je kao goruće pitanje koje treba što hitnije riješiti istaknuo honorarne povremene poslove. Također, sindikat će osiguravati pravnu pomoć svim glumcima, a djelovat će i u smjeru uređivanja radnog vremena i općih uvjeta rada gostujućih glumaca. "Krajnji je cilj imati sindikat kakav imaju Njemačka ili Danska, gdje sindikat rješava sve nedoumice", kazao je.

Prvi sveopći sabor glumaca u dvorani Akademije dramskih umjetnosti (ADU) u Zagrebu okupio je glumce iz gotovo svih zagrebačkih kazališta, te niza onih iz čitave Hrvatske - Dubrovnika, Šibenika, Rijeke, Osijeka, Zadra i drugdje.

Zaposleni su se glumci izjasnili u prilog predloženom sindikalnom djelovanju, smatrajući kako je jedinstveni pristup jedini način da glumci "stanu na kraju ignoriranju, marginaliziranju i diskriminiranju" svoje profesije. Dramska glumica HNK-a Varaždin Marija Krpan istaknula je da je budućnost neizvjesna i za one koji su trenutno zaposleni, pa je solidarnost i kolektivni pristup jedini način te ga treba podržati.

No, iz redova onih koji su nezaposleni, samostalno zaposleni ili samostalni, oglasila se Vitomira Lončar iz Male scene, koja je ukazala na egzistencijalni problem svakodnevnog života s kojim se suočavaju glumci tih kategorija, a koji onima koji su zaposleni nisu prioritet. Tu je i problem mirovina, cijene samozapošljavanja ili samostalnog rada i brojni drugi, s čime su se složili i predstavnici sindikata.

U živoj raspravi koja je uslijedila inicijativa sindikata načelno je podržana, iako uz napomenu da su takve inicijative postojale i ranije ali je problem uvijek bilo nepostojanje zajedničkih interesa. Sudionici su se složili kako još puno pitanja ostaje otvoreno, te da zadane ciljeve neće biti jednostavno postići.