Ugledni španjolski književnik i publicist Javier Cercas 9. prosinca gostovao je u programu Filozofskog teatra u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK)
Španjolski romanopisac, publicist i pisac kratkih priča, Javier Cercas na Sveučilištu u Geroni predaje španjolsku književnost te je stalni suradnik katalonskog izdanja El Páisa. Formiran u ambijentu Francova radikalno konzervativnog integralizma, u doba kada su se u gotovo svakoj obitelji još neposredno osjećale posljedice surovih podjela, autorski je opsjednut suočavanjem s prošlošću i potragom za univerzalnom istinom kroz montažu moguće stvarnosti ispreplitanjem različitih narativa.
Svjetski je uspjeh postigao romanom 'Salaminski vojnici'. Knjiga je ubrzo po objavljivanju 2001. dobila Nagradu katalonske udruge knjižara Premi Llibreter, nagradu Premio Ciutat de Barcelona, nagradu žirija pisaca Premio Salambó, zatim nagrade Premio de la Crítica de Chile, Premio Qué Leer, Premio Extremadura i Premio Grinzane-Cavour te u Velikoj Britaniji nagradu Independent Foreign Fiction Prize. Prodana je u više od pola milijuna primjeraka u Španjolskoj i preveden na petnaest jezika. David Trueba prema njoj je snimio istoimeni film.
Cercas je objavio i zbirku pripovjedaka 'Istinite priče', 2000. i dva hvaljena romana 'Motiv' (1987.) i 'Kitov trbuh' (1997.). Potaknut ratom u Iraku, 2005. objavljuje 'Brzinu svjetlosti', roman o prijateljstvu, užasu rata, krivnji i nemogućnosti iskupljenja. Roman 'Anatomija jedne pobune '(2009.) nadahnut je ključnim trenutkom svršetka Francove diktature – pokušajem državnog udara u španjolskom parlamentu. Objavio je još i romane 'Zakoni granice' (2012.), 'El Impostor' (2014.) i 'El monarca de las sombras' (2017.).
Program je uredio i vodio Srećko Horvat, a ovo je peta sezona Filozofskog teatra, pokrenutog 2014.
Javier Cercas protekli je tjedan proveo u Puli gdje je gostovao i na Sa(n)jam knjige u Istri. Na tamošnjem 'Doručku s autorom' za vikend govorio je o tome kako je teško doći do istine.
vezane vijesti
'Čista fikcija ne postoji, da postoji, ne bi nikoga zanimala. Stvarnost je gorivo za stvaranje fikcije. Često vidimo da na odjavnim špicama filmova piše da je temeljeno na stvarnim događajima, to je glupost, sve je na jedan ili drugi način temeljeno na stvarnim događajima', rekao je.
Osvrnuo se i na to kako se u povijesti i politici ponavljaju greške te kako ništa ne učimo iz iskustva.
'Europska unija je jedina razumna utopija koju smo mi Europljani izumili, a ona uspijeva sačuvati mir, prosperitet i demokraciju. Ja sam prvi Španjolac u svojoj obitelji koji nije preživio rat. Španjolska je u prošlosti prošla kroz traumatičnu situaciju, kroz traumatično iskustvo, svi mi imamo to svoje nasljeđe, neki kažu da ga treba sakriti, drugi uljepšati. Razumjeti, to ne znači i opravdavati', poručio je Cercas.
