Nakon što se, unatoč brzom uzletu i zvjezdanom sjaju koji su mu dali mediji, raspao FAK, a tome ima više od pet godina, hrvatskoj književnosti kao da nedostaje književni pokret koji bi prodrmao donekle učmalu atmosferu. Na književnoj sceni su sada manje-više svi zauzeli svoje pozicije, pripadale im ili ne, te su se na njima i raskomotili, pa su tako mnogi autori kojima se nekad tepalo da su mlada generacija odavno zagazili u sredovječnost. Ili su se etablirali, ovisno kako se na to gleda. A kada je već tako, onda jedino što možemo očekivati jest prežvakavanje starih stilova i estetika, tema i opsesija, ideoloških crnih rupa i obračuna na relaciji lijevo-desno.

Određeni nered na tako posloženoj sceni prije koju godinu htjeli su napraviti eventualisti, skupina mladih, većinom zagrebačkih autora, koja se potrudila napisati manifest. Ubrzo se pokazalo da dotična ekipa nema zajednički dovoljno snažan i provokativan umjetnički živac za ostvarivanje nabrojanog u manifestu, a ni on sam nije baš bio naročito pamtljiv. Na stranu njegovi književni postulati, od kojih neki baš i nemaju smisla, eventualistima je nedostajalo svježe revolucionarne energije, nagovještaja da su se pojavili neki novi ljudi koji ne samo da će srušiti kriva srastanja starijih generacija, nego ponuditi nešto posve novo.

Kao nekad FAK, koji možda ništa od toga nije napravio, ali su se njegovi članovi barem uvjerljivo busali u prsa kad su nagovještavali takve stvari.

Zato je očekivano da će se jedne godine sakupiti priličan broj spisateljica, a u 2010. nije nedostajalo odlične proze koju su napisale žene. Među najhvaljenijim romanima ove godine svakako je 'Adio, kauboju' Olje Savičević Ivančević, jedan od većih hitova je 'Hotel Zagorje' Ivane Simić Bodrožić, a tu su još i zapažene knjige Nade Gašić, Aleksandre Kardum, Mirjane Dugandžije, Maje Hrgović, Ivane Šojat Kuči, Sibile Petlevski i Tanje Mravak. Književnicama se zato u 2010. posvećuju i kalendari u ograničenoj nakladi, kao i novinski tekstovi u kojima se analizira što je tim ženama pa da pišu bolje od muškaraca, a posvećuju im se i književne večeri.

Na Zagrijavanju održanom 17. prosinca u Knjižnici Bogdan Ogrizović, između dva naleta zime, nastupale su Maja Hrgović, Nada Gašić i Ivana Simić Bodrožić, čineći ženski trio koji treba opravdati naslov tribine - Ladies' night. Rodnu iznimku na tom čitanju predstavljao je bosansko-norveški pisac Bekim Sejranović, čiji je roman 'Ljepši kraj' ove godine izašao u Hrvatskoj.

Poput brojnih književnih večeri, i Zagrijavanje je išlo po standardnoj dramaturgiji, no ono što upada u oči jest različitost između tri spomenute autorice. Nada Gašić je samouvjerena književnica koja pažljivo osmišljava svoje krimi-zaplete, pripovijeda u nekoliko registara kad je potrebno, a cijelo vrijeme otkriva društvo i odnose u njemu kao temelj svakog zločina među ljudima. U medijima su je titulirali 'hrvatskom Agathom Christie', iako je Gašić - ako se već mora naći ekvivalent - neusporedivo bliža Ruth Rendell. Ivana Simić Bodrožić odlučno i direktno istražuje vlastitu, a time i hrvatsku povijest, dok Maja Hrgović svojom debitantskom zbirkom priča 'Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo' pokazuje koliko je i važno i nevažno isticati rod autora/ice pojedinog djela. U njenim pričama o urbanim gubitnicima i pametnjakovićima ima dovoljno pogođenih opažanja koja se čine kao da su moguća jedino iz ženske perspektive, jednako kao što se staromodna ženska perspektiva ne čini temeljem pisanja Maje Hrgović. Ukratko, nema puno 'ženskog pisma' u knjigama ovih triju autorica, ali zato postoji originalan književni glas, što nije ovisno o rodu.

Ono što sve dobre hrvatske spisateljice gube kada ih, većinom muškarci, uguraju u kategoriju 'ženskog pisma', ili bilo kakvo žensko stado, osim onoga koje bi same odlučile okupiti, jest prilika da se njihova djela sagledaju podrobnije i iz različitih perspektiva. Ove godine se pojavilo jednostavno previše zanimljive proze koju su napisale žene da bi ih bilo moguće ignorirati. Pa smo tako dobili godinu žena u hrvatskoj književnosti. Ako je već tako, trebalo bi pogledati što te žene nude u umjetničkom smislu, a to nije njihovo istovjetno rodno određenje. Tribina Zagrijavanje je, dakle, imala odlične goste u svojem zadnjem ovogodišnjem izdanju, samo što spomenute tri spisateljice nije bilo nužno objedinjavati pod egidom 'Ladies night', jer one su mnogo više.