Podrumi Dioklecijanove palače u Splitu, neprocjenjivo kulturno dobro i jedna od najvećih hrvatskih turističkih atrakcija, od prošlog tjedna napokon su 'legalizirani', odnosno dobili su priliku i službeno postojati. Jedna je to od konkretnih posljedica proljetne sjednice Vlade u Splitu, kada je zaključeno da je za ozakonjenje arheoloških i drugih bitnih lokaliteta 'ispod zemlje' potrebno promijeniti cijeli jedan zakon. Pa je to i učinjeno - kako se neslužbeno može doznati, sam prijedlog nove verzije Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara de facto je cijeli napisan upravo u Splitu…
Podrumi će napokon biti upisani u katastar, dobiti svoju pravnu osobnost, postati vlasništvo države, a ona će ga odmah dodijeliti na dugoročno korištenje Gradu Splitu. Splet od pedesetak izvanredno očuvanih prostorija i monumentalnih sala, uz rimski Domus Aurea najveći natkriveni prostor iz antičkog doba na svijetu, tako će napokon moći postati i legitimni kandidat za korištenje sredstava iz europskih fondova - koja će mu, kako se uvjerio tportal, u svakom slučaju dobro doći…
'Na godišnjoj razini kroz ovaj prostor prolazi preko 300 tisuća posjetitelja: najveći dio s plaćenom ulaznicom, a dio preko izložbi, manifestacija i kulturnih događanja, što ga čini službeno najposjećenijim mjestom u gradu. Prihod iznosi oko deset milijuna kuna', obavještava nas Branka Brekalo, bivša dugogodišnja novinarka HRT-a i friška ravnateljica Muzeja grada Splita. Njenoj instituciji Podrumi su dodijeljeni na upravljanje tek nedavno, kada su oduzeti Hrvatskoj udruzi likovnih umjetnika - da se ne zamaramo detaljima, u doba gradonačelnika Ive Baldasara zaključeno je da su prihodi debelo prešli očekivanu razinu i više ne opravdavaju cilj 'preživljavanja' udruge likovnjaka, kako je bilo planirano još početkom devedesetih.
Uglavnom, u Splitu kuju velike planove oko ovog antičkog bisera: njegova potpuna obnova i stavljanje u funkciju bit će jedan od najskupljih i najkompliciranijih zahvata u očuvanju spomeničke baštine, ali i nizu drugih područja. Iznad Podruma, naime, nalazi se sam centar grada i prostor u kojemu život neprekidno pulsira preko tisuću i pol godina, u posljednje vrijeme zbog masovne turistifikacije i znatno intenzivnije, a sve to odražava se na dosad formalno nepostojeće podzemlje. Ono je još uvijek u solidnom stanju, no jasno je da dugoročno neće moći tako ići.
'Sve što se događa iznad nas odražava se ovdje. Zadnjih godina uspjeli smo sanirati velik dio problematičnih točaka, no intervencije su česte: svaki put kad primijetimo da nešto procuri, trčimo gore i lociramo kuću, pa onda s vlasnikom i gradskim službama rješavamo situaciju. Nije dosadno', smiju se Igor Čotić i Tonči Vatavuk. Njih dvojica formalno imaju funkcije 'domara', makar je jasno da su zbog iskustva i angažmana puno više od toga: kompletne Podrume, to moćno zdanje, očito imaju u malom prstu. Društvo im pravi Vedrana Supan, kustosica u Muzeju grada, koja suvereno vlada stručnom tematikom.
'Premda su prva istraživanja započela još u 19. stoljeću, tek koncem pedesetih godina prošlog stoljeća otkopani su zapadni dijelovi, potom je u šezdesetima rekonstruiran središnji prolaz od Rive do Peristila, a u sedamdesetima se krenulo na dvorane u istočnom dijelu i to je potrajalo sve do devedesetih. No još uvijek nije dovršeno i oko 15 posto ukupne površine tek treba otkriti - a među njima i najznačajniji jugoistočni dio, gdje su naslagani svi slojevi splitske povijesti. Od antičkih preko srednjovjekovnih do novijih arheoloških nalaza, od pogana preko dolaska prvih kršćana do danas', objašnjava nam Supan.
Tajna izvanredne očuvanosti Dioklecijanovih podruma između ostalog nalazi se upravo u njihovoj višestoljetnoj nedostupnosti - ogroman period vremena služili su tek kao septičke jame i prostor za odlaganje smeća stanovnika iznad njih. Ravnateljica Muzeja grada Branka Brekalo najavila nam je da iduće godine započinje sanacija dijela prostorije, no to se može podvesti gotovo pod redovno održavanje - a ambicije su znatno veće.
'Prije svega, ne mogu dovoljno naglasiti jedan princip: jako volimo naše turiste i svjesni smo da nam oni donose znatan dio prihoda, ali glavna namjera jest da ovaj višeslojni prostor živi sa Splitom i Splićanima. Sasvim sigurno se neće dogoditi otkliznuće u kič, neka vrsta Disneylanda', kaže ona. U sličnom tonu govori i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara te za tportal otkriva nevjerojatan kuriozitet.
'Iz zapisa don Frane Bulića vidljivo je da je 1903. godine tadašnji gradonačelnik Milić zahtijevao da se država upiše kao vlasnik, no razni likovi iz ministarstava bili su pod utjecajem lobija i tomu su se protivili. Još iz tog doba debatira se o problemu vlasništva i više od stotinu godina kasnije napokon smo uspjeli, a nevjerojatno sam ponosan na ovaj 'nulti' korak. Otvorio se prostor za apliciranje na razne fondove, ali i ozbiljne investicije poput potpune rekonstrukcije infrastrukture u ulicama i zgradama koje se nalaze iznad. Naš glavni cilj je približiti Podrume građanima, a pogotovo djeci: oni ne samo da trebaju imati povlašteni ulaz, nego ih i potpuno slobodno koristiti. Turizam nam je svakako važan, ali ovaj prostor odbijam i odbijat ću nazivati resursom', kazao je Krstulović Opara.
'Zadnji ozbiljan dokument vezan uz ovaj dio Palače datira iz 2013. godine, a zbilja je žalosna činjenica da po dolasku na dužnost nisam naslijedio apsolutno ništa: nikakav projekt, nikakav troškovnik, ni bilo kakvu slamku kojom bismo se mogli zakačiti na bilo kakav fond. Gradske službe i Razvojna agencija doslovno se ubijaju od posla i užurbano rade kako bismo se prijavili na sljedeću financijsku perspektivu EU-a u razdoblju od 2020. do 2027. godine. Znam da neki građani možda očekuju da se već sutradan uđe u prostor i fizički počne raditi, no to naprosto ne ide tako', dodaje splitski gradonačelnik.
Tportal je navratio i do Razvojne agencije Splita (RaST), ustanove koja je tek prošle godine normalno profunkcionirala i u međuvremenu zbilja pokrenula desetke ozbiljnih projekata koji će se materijalizirati u idućim godinama. U samoj Dioklecijanovoj palači, recimo, već početkom proljeća iduće godine očekuje se početak projekta integrirane obnove kulturne baštine, u koji će iz ITU mehanizma biti uloženo 27 milijuna kuna.
'Obnovit će se jugoistočna kula Dioklecijanove palače, prostori na adresi Lukačićeva 5, dio istočnog zida Palače i povezivanje s Galerijom Vidović, sjeverni zid na koji će se pristupati iz novog interpretacijskog centra u Rodriginoj ulici, a uredit će se i stara gradska vijećnica na Pjaci. U planu nam je još i ticketing sustav i city card, čime će se povezati svi sadržaji u kulturi', najavljuje direktorica RaST-a Antonija Eremut Erceg.
'Što se tiče samih Podruma, u idućih godinu do godinu i pol imat ćemo potpuno spremna dva ključna stupa svakog europskog projekta: pitanje vlasništva i projektno-tehničku dokumentaciju. Bez toga, odnosno da Zakon o zaštiti kulturnih dobara nije promijenjen, zbilja bismo mogli zaboraviti svaki fond', kaže Eremut Erceg. Ne želi se razmetati ciframa i velikim najavama, no okvirno procjenjuje da će otvaranje nove europske perspektive Split dočekati sa spremnim projektom, moguće i s oznakom strateškog na nacionalnoj razini, vrijednim otprilike deset milijuna eura.
'Radit će se o potpunoj sanaciji i rekonstrukciji samih Podruma, zatim statičkoj sanaciji zgrada u jugoistočnom dijelu Palače - što će omogućiti otkopavanje preostalih petnaest posto površine - te cjelovitoj prezentaciji. Potrebe su velike, a sredstva na raspolaganju također', kaže za tportal direktorica splitske agencije.
U Dioklecijanovim podrumima ni nakon svih ovih zahvata ne treba očekivati radikalno izmijenjen izgled, dapače: spektakularan prostor najbolje govori o sebi kad je potpuno prazan. Tko se barem jednom zaputio u taj labirint, jako dobro to zna.
