Rezultate istraživanja predstavili su sociolozi Mirko Petrić i Inge Tomić Koludrović. Petrić je naglasio da su muzejski gosti bitno drugačiji od prosjeka i ne uklapaju u opći profil gostiju u Splitu kojima su najvažniji motivi dolaska bili zabava, koncerti i uživanje u prirodnim ljepotama.

Muzeje u Splitu u najvećem su broju posjetili klasični gosti koje zanimaju spomenici, muzeji i baština. Prvo iznenađenje istraživanja je činjenica da je čak 30 posto posjetilaca u muzeje bilo u grupi u dobi od 26 do 35 godina, a u drugoj grupi od 16 do 25 godina bilo je ih 22 posto. Treća skupina od 36 do 45 godina zastupljena je sa 21 posto.

Time je demantirano opće mišljenje da su samo stariji gosti zainteresirani za muzeje i baštinu. Očekivani je podatak da ih 68 posto ima fakultet, magisterij i doktorat; uglavnom su to parovi i prevladavaju turisti iz europskih zemalja. Podatak koji je izazvao konsternaciju na prezentaciji saznanje je da je 97,8 posto turista u muzejima instituciju posjetilo samostalno, a samo 2,2 posto organizirano.

Taj šokantan podatak poklapa se s još jednim saznanjem. Tek dva posto turista o muzeju je dobilo preporuku na recepciji svog hotela, hostela ili pansiona. Najviše, njih 40 posto informacije o muzeju našlo je u vodiču Lonely Planet, 24 posto iz turističkih brošura, 20 posto od prijatelja, a 14 posto na internetu, konkretno na Trip Advisoru.

Od muzeja u Splitu, najviše su bili posjećeni Dioklecijanovi podrumi i riznica katedrale što zapravo i ne spada u klasične muzejske institucije. Najposjećenija je bila galerija Meštrović, a na drugom je mjestu Muzej grada Splita. Ostale muzejske institucije zaostaju za ove dvije, što je logično s obzirom na njihove kvalitetne programe i aktivnosti. Turisti su generalno splitskim muzejima dali odlične ocjene u rasponu od visokih 4,5 do 4,1 u najvažnijim elementima, a 88 posto ih smatra dobrima i izvanredno dobrima.

Sociologinja Inge Tomić Koludrović na kraju je naglasila da je prioritet bolje informiranje na lokalnoj i međunarodnoj razini, tim više što je Hrvatska sada ravnopravna članica EU-a i naša baština i povijest integralni je dio zajedničke europske baštine, povijesti i tradicije. Petrić je preporučio umrežavanje kulturnih institucija. U raspravi nakon prezentacije prisutni predstavnici struke naglasili su da bi, osim za kolovoz, ovakvo istraživanje trebalo dubinski provesti u najmanje još šest sezonskih mjeseci zbog značajnih razlika u profilu gostiju od svibnja do listopada.

Ravnatelj galerije Meštrović Andro Krstulović Opara naveo je primjer četverodnevnog trajanja Ultra Festivala za vrijeme kojeg je u muzeju bilo prodano tek 26 ulaznica u toj inače vrlo uspješnoj kulturnoj instituciji. On smatra takvu strategiju pogubnom za kulturni turizam koji je ostao zapravo jedinom strateškom razvojnom šansom Splita. Petrić je usporedio Split s talijanskim konceptom 'citta dell' arte', gradom baštine i umjetnosti.

Zaključak je taj da u Splitu dobro rade muzeji koji su i inače aktivni, nude programe i prilagođavaju se novom trendu u kojem muzeji trebaju ispuniti značajnu obrazovnu funkciju. Ovo će istraživanje pomoći u donošenju Plana upravljanja Dioklecijanovom palačom.

Rezultati istraživanja trebali bi i osvijestiti ljude koji odlučuju u zemlji i gradu o strategiji turizma i razvoja. Činjenica da kadrovi općenito u turizmu, na recepcijama i agencijama nisu ni približno educirani o baštini. Primjerice, programi edukacije turističkih menadžera, voditelja agencija i drugog turističkog kadra u okviru nastave uopće nemaju najvažniji kolegij baštine. To svjedoči o izostanku svijesti o važnosti kulturnog turizma. Onih poraznih dva posto priziva alarm.