Ćosić je najpoznatiji po svojim epskim romanima 'Koreni', 'Deobe' i 'Vreme smrti', iako je možda najutjecajnije što je napisao ozloglašeni Memorandum SANU, koji je početkom osamdesetih najavio sve srpske ratove, od Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine, pa do Kosova.

To je, kako javljaju srpski mediji, treći pohod Dobrice Ćosića na Nobelovu nagradu, a inicijator svega je stanoviti Svetislav Jarić, profesor dr. iz Novog Sada. On je najavio da će 'akademik Dobrica Ćosić do kraja ovog mjeseca biti nominiran' te naglasio da taj prijedlog dolazi točno pola stoljeća otkako je Nobela dobio Ivo Andrić, što bi trebalo valjda presudno utjecati na Švedsku akademiju koja ga dodjeljuje. Za nominaciju Nobelovom komitetu već je pripremljen odgovarajući manifest – knjiga koja nosi naziv 'Dobrica Ćosić kao filozof'. Profesor Jarić u tom, kako kaže, trenutno samo radnom materijalu, pored duhovno-književnog portreta, razmatra slavnog srpskog pisca i kao filozofa i mislioca. Naravno, Ćosićev filozofski vrhunac je bilo zagovaranje etničkog čišćenja, dok je njegova najpoznatija misao ona o Srbima koji dobivaju ratove, a gube u miru, koju su baš devedesete godine prošlog stoljeća demantirale u praksi.

Smijuriji tu nije kraj, pa Jarić kaže da će Ćosićevu nominaciju podržati i predsjednik Akademije Republike Srpske Rajko Kuzmanović, rektor Beogradskog univerziteta Branko Kovačević, otac aktualnog srpskog predsjednika Ljubomir Tadić, pjesnik Matija Bećković i, naravno, Emir Kusturica. Ako je vjerovati Jariću, za Ćosića će agitirati još Peter Handke i Noam Chomsky, a vidjet će i 'da animira Milana Kunderu i Günthera Grassa'. Dobrica Ćosić, sada već na pragu desetog desetljeća života, nominaciju je 'nevoljno prihvatio', tvrdi Jarić. Pisac koji u svojem književnom opusu nije naletio na šumadijskog seljaka kojeg nije pokušao pretvoriti u nacionalno-herojski arhetip trebao bi na svom putu prema Nobelu dobiti i blagoslov patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja, što će Šveđane sigurno posebno oduševiti.

I za kraj, objašnjenje Svetislava Jarića zašto baš Ćosić: 'On je nesumnjivo najveći živi europski pisac poslije Solženjicina, a najvjerojatnije i najznačajniji srpski pisac uopće!' Oko toga pripada li Ćosić doista u takve kategorije još bi se, u nedostatku pametnijeg posla, moglo raspravljati, ali je zato neupitna činjenica da je Aleksandar Solženjicin mrtav od 2008.

Kraj siječnja je krajnji rok za predaju nominacije, poslije čega slijedi procedura u tri stupnja: do lipnja se popis sužava, a u rujnu je već skoro poznato tko će biti laureat. Dobrica Ćosić je već bio predlagan za Nobelovu nagradu za književnost 1983. i 1989. godine.