Društvenim mrežama i medijima u regiji proširio se intervju s aktualnim ministrom kulture RH Zlatanom Hasanbegovićem koji je dao Oslobođenju 2. studenog 2013. Objavljen je pod naslovom 'Dr. sci. Zlatko Hasanbegović, povjesničar: Izlišno je pitanje treba li osnovna škola u Đozinu Podrinju nositi njegovo ime', a povod za njegovu objavu bila je afera u BiH koja je nastala nakon što je jedna osnovna škola imenovana po Huseinu ef. Đozi, imamu 28. Regimente 13. SS Waffen Handžar divizije s činom kapetana. Zbog kolaboracionizma je kažnjen s pet godina zatvora, a u presudi je istaknuto da je 'svojim radom podigao moral u neprijateljskim jedinicama'.

Dok su roditelji djece iz škole u Goraždu prosvjedovali zato što ona nosi naziv po Đozi, tada povjesničar na Institutu Ivo Pilar, upitan da proanalizira Đozin životni i ratni put, istaknuo je da je Husein ef. Đozo jedna od najmarkantnijih i najzanimljivijih bošnjačkih ličnosti u poslijeosmanskom razdoblju i njegova biografija sama po sebi predstavlja podlogu za razumijevanje svih izazova pred kojima su se nalazili islam i muslimani u Bosni i Hercegovini u 20. stoljeću.

'Po mome sudu, Husein Đozo je, s obzirom na nepovoljan socijalni i politički kontekst u kojem je djelovao, najistaknutiji islamski reformator i obnovitelj islamske misli u povijesti muslimanskih Bošnjaka. Naravno, nisam dovoljno kompetentan da o tome iznosim apriorističke sudove, ali slične ocjene davali su i najvažniji današnji bošnjački islamski intelektualni autoriteti poput Enesa Karića, koji je o kapitalnom značenju Đozina djela pisao i u svojoj 'Povijesti islamskog mišljenja u BiH u XX. stoljeću'. Kada se sve to ima u vidu, pitanje o tome treba li osnovna škola u Đozinu Podrinju nositi njegovo ime potpuno je izlišno. Moj odgovor je – da, treba, i to ne samo osnovna škola, i ne samo u Goraždu', izjavio je Hasanbegović u intervjuu o pripadniku SS divizije, a aferu koja je buknula u Bosni prije dvije godine nazvao je novinarskim senzacionalizmom.