Po mnogima najznačajniji ruski roman našega vremena, 'Daniel Stein, prevoditelj' bavi se holokaustom i potrebom za pomirenjem židovske i kršćanske vjere i islama. Temeljen je na istinitoj priči o poljskom Židovu koji je tijekom Drugog svjetskog rata spašavao svoje sunarodnjake radeći kao prevoditelj za Gestapo.

'Što više vremena prolazi od njegove smrti, to sam uvjerenija da je on bio jedan od svetaca 20. stoljeća', rekla je Ulicka na tribini Razotkrivanje u Medijateci Francuskog instituta u organizaciji njezina hrvatskog nakladnika.

'On nije imao neprijatelja, njegovi su neprijatelji bili samo ideološke naravi. Bio je jedan otvoren i jednostavan čovjek kojega su svi voljeli', dodala je autorica, koja je stvarnoga Daniela i upoznala.

Ulicka je priču rekonstruirala na temelju sjećanja i dokumenata, pisama i svjedočanstava onih koji su ga poznavali. Za njegovu ju je priču zainteresirao jedan drugi čovjek, svećenik kojega je srela u Moskvi. Puno detalja morala je promijeniti zbog okolnosti u kojima je stvarni Daniel živio u vrijeme objave romana, no biografski su se podaci uglavnom sačuvali, ostali točni i postoje u romanu, kazala je spisateljica, koja je priznala da su dva važna ženska lika u romanu njezine dvije prijateljice koje je utkala u priču iako Daniela uopće nisu poznavale.

'Kad sam počela pisati taj roman bila sam jedan čovjek, a kada sam završila bila sam netko sasvim drugi jer sve što se događa tijekom pisanja piscu daje neki novi pravac', kazala je Ulicka o tome kako je taj roman utjecao na njezin život.

'No, na kraju sve što sam napisala dobilo je vlastiti magičan život, pa ne mogu reći da sam tu knjigu ja smislila: ona se stvorila sama, naprosto se formirala u takvom obliku u kakvom jest', dodala je.

Roman je na hrvatski s ruskog preveo Igor Buljan, koji je preveo i njezine knjige 'Sonječka i druge priče', objavljenu 2009. u izdanju Sysprinta, te 'Veseli sprovod' (2008., Vuković& Runjić).

Genetičarka po struci, Ulicka je prije književne karijere radila u genetičkom laboratoriju, dok nije dobila otkaz zbog pretipkavanja zabranjenog samizdata.

'Često mi daju epitet disidenta, no ja nikad nisam bila disident. Naprosto potječem iz prilično širokog kruga moskovske inteligencije, moje disidentstvo svodi se na čitanje knjiga', kazala je autorica o tome vremenu.

U čitavom svojem životu potpisala je samo jedno prosvjedno pismo, a ono što ih je sve tada mučilo bilo je 'odsustvo slobode, religiozna istraživanja i pokušaji da nekako u tom društvu bez zraka u kojemu smo ostali nešto napravimo da se lakše osjećamo'.

Danas najčitanija ruska autorica prve je priče objavila krajem 80-tih godina prošloga stoljeća. U svojim se djelima na tragu klasičnog ruskog psihološkog realizma bavi potrebom za vjerskom i etničkom tolerancijom, problemom inteligencije u sovjetskoj kulturi, rodnim i obiteljskim problemima, svakodnevnim životom, te problemima tijela i tjelesnosti. Često se pritom koristi ženskom perspektivom.

Ljudmila Ulicka rodila se 1943. u zbjegu u Baškiriji na Uralu, a odrasla je u Moskvi. Popularnost je stekla već s prvom novelom 'Sonječka' (1992.). Za svoje je romane i zbirke priča osvojila brojne nagrade, među kojima i Nagradu ruski Booker, a knjige su joj prevedene na 17 jezika.

Uz simultani prijevod s ruskog Mirjane Kavalli, razgovor urednika Seida Serdarevića s autoricom pratila je večeras brojna zainteresirana publika. Ulicka je još otkrila kakve je sve kritike za svoje pisanje dobivala i kako ih je doživljavala, govorila o temama koje propituje kroz likove u svojim romanima, o važnosti i ulozi ženskih likova, te sa svojim hrvatskim čitateljima podijelila svoja promišljanja o problemu inteligencije u sovjetskoj Rusiji, o prijevodima svojih knjiga, te situaciji u Rusiji danas.

Ulicka nakon Zagreba sutra putuje u Pulu, gdje će roman 'Daniel Stein, prevoditelj' predstaviti na tamošnjem sajmu knjiga Sa(n)jam knjige u Istri, te gostovati u programu 'Doručak s autorom' voditelja Voje Šiljka.