Ministarstvo kulture i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika predstavili su Nacrt prijedloga Pravilnika o postupku i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna RH, a na internetskim stranicama Ministarstva kulture RH otvoreno je Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Nakon provedene javne rasprave, Pravilnik, na prijedlog većine umjetničkih strukovnih udruga, donosi ministrica kulture Andrea Zlatar Violić

Njime se uređuje se status, utvrđuju se postupak i uvjeti za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz proračuna, a čije umjetničko stvaralaštvo predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Također se utvrđuje postupak imenovanja i način rada Stručnog povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika.

Dodatne bitne stavke novog Nacrta objasnio nam je Marko Stanić, tajnik zajednice HZSU-a

'Bolje je definiran zamjetan doprinos podnositelja zahtjeva na način da se zahtjev razmatra uvažavajući umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika uz kvalitetu, originalnost, kreativnost i stručno dostignuće, što su elementi koji definiraju zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti.

Prijedlogom Pravilnika također su dopunjeni odnosno izmijenjeni umjetnički kriteriji na način da su neka područja umjetničkih stvaralaštava, umjesto brojčanih kriterija, predložila bodovanje projekata, odnosno uloga u nastajanju projekata, a sve zbog suvremenije tehnike i novog načina nastajanja pojedinih segmenata u umjetničkim projektima.

Izmijenjeni su i dopunjeni određeni segmenti koji su opterećivali samostalne umjetnike ako bi odlazili u radni odnos na određeno vrijeme i nemogućnost bavljenja umjetničkom djelatnošću nakon dugog niza umjetničkih godina (baletni plesač, koji ima svoj profesionalni vijek bavljenja umjetničkom djelatnošću, a i nakon toga podliježu jednoj od dviju revizija)', kazao je Stanić

Navedeni Nacrt prokomentirala je i Vitomira Lončar, osnivačica kazališta Mala scena te i sama ima status samostalne umjetnice.

'Posvuda čitam da je održano više razgovora i rasprava po pitanju ovog Pravilnika, ali s time, premda je to uže polje mog interesa, nisam bila upoznata premda redovito pratim internetske stranice i Ministarstva i Zajednice umjetnika. Općenito gledajući, smatram da se kroz Pravilnik žele provući neke ideje kako se ne bi išlo u temeljitu reformu koja je potrebna. Kao prvo, sama činjenica da se HZSU vodi kao strukovna umjetnička udruga je, smatram, potpuno neprimjeren organizacijski oblik', kazala je.

'Ovaj Prijedlog ne potiče slobodnjaštvo, nego petrificira kroz sadašnju (lošu) situaciju. Protivim se da o primanju novih članova odlučuju zaposlenici HZSU-a (jedan član), odnosno, da u komisiji treba biti najmanje jedan član koji je samostalni umjetnik. To znači da je moguće da jedan glas ima samostalni umjetnik i jedan pravnik koji je naprosto zaposlen u HZSU-u. Nadalje, dosadašnji Članak 10 (doprinos hrvatskoj kulturi) sada se mijenja u Članak 17 u kojem se spominju i originalnost, kreativnost, stručno dostignuće. Kakav je to kriterij? Tko će odrediti originalnost i kreativnost i stručno dostignuće glumca ili reproduktivnog glazbenika?

Naši (HDDU) kriteriji su prihvaćeni i time sam zadovoljna, no to je samo jedan dio cjelokupnog problema. Smatram da je ovaj Prijedlog iznimno površno napisan jer, recimo, za oblikovatelja svjetla piše da treba napraviti – kostimografije i izložbe!' kazala je Lončar koja misli da se trebalo ići na promjenu Zakona i na promjenu pristupa prema samostalnom obavljanju djelatnosti.

'Ovaj je Prijedlog samo zamagljivanje pravog problema, a to je da se sustav i dalje pokušava samo kozmetički zakrpati', zaključuje Lončar.

Kazališni redatelj i samostalni umjetnik Dario Harjaček bio je vrlo koncizan i rezolutan.

'Prolistao sam nacrt, ali su mi promakle promjene. Sve ostaje isto, čini mi se', zaključio je.

Kao nezavisna kustosica sa statusom samostalnog umjetnika Branka Benčić svoja prava na uplatu doprinosa ostvaruje u okviru književnog stvaralaštva, gdje je smještena umjetnička kritika, te smatra da novi nacrt donosi pozitivne promjene.

'Razvojem kustoskih praksi i modela rada dosadašnji kriteriji HZSUa za likovnu/umjetničku kritiku, kao matični razred brojnih ne samo likovnih kritičara već i kustosa, postali su preuski, ognaničavajući i jednostavno nedovoljni kako bi apsorbirali djelatnost članova koji djeluju u području suvremenih kustoskih
praksi, budući da tim kriterijima rad na izložbi nije bio obuhvaćen – jednostavno nije bio artikuliran, bio je zapostavljen i zanemaren.

Osim toga tekst kriterija nije bio ujednačen prema umjetničkim djelatnostima, a npr. predgovori ili drugi oblici tekstova o vizualnoj umjetnosti izostali su iz kriterija, raspodjele.

U lipnju 2013 je studijska sekcija ULUPUHa, kao matična strukovna udruga uputila HZSU prijedlog izmjene kriterija kako bi se odgovorilo na nove potrebe
i uvjete članova koji se bave kustoskim praksama, ukazujući potreb da se uvrsti i rad na izložbama, kao 'kritika na djelu /kritika drugim sredstvima', ne samo kritičarsko djelovanje uže shvaćenom likovnom kritikom.

Novi nacrt prijedloga donosi pozitivne promjene u tom smjeru i u njemu pronalazimo predložene izmjene', objasnila je Benčić

Umjetnik Josip Zanki, predsjednik HDLU-a opisao nam je stav njihova Upravnog odbora. Oni su, naime, mišljenja da Nacrt Pravilnika predstavlja dobru polaznu osnovu za utvrđivanje prava samostalnih umjetnika.

'Hrvatsko društvo likovnih umjetnika smatra da bi se izložbeni i multimedijalni projekti trebali vrednovati s obzirom na muzej, galeriju ili manifestaciju u kojima su izvedeni. Po nama je potrebno odrediti koji muzeji, galerije i manifestacije predstavljaju programe od međunarodnog značaja, a koji imaju isključivo nacionalni ili regionalni (lokalni) karakter.

Temeljem tih zaključaka smo i poslali očitovanje Ministarstvu kulture i HSZU. Činjenica je, naime, da su u manjim sredinama nažalost kriteriji za umjetničke projekte ne samo potpuno različiti, već i znatno slabijih od onih u Zagrebu. I to je ono na čemu se treba raditi u budućnosti', ističe Zanki.