Podatak da je 51 posto ispitanika pročitalo barem jednu knjigu, a u prosjeku četiri unazad godinu dana, djeluje vrlo optimistično unatoč tome što često slušamo kako nitko ne čita i ne kupuje knjige. Prvenstveno ako krenemo od sebe samih i iskreno odgovorimo na prvo anketno pitanje velikog istraživanja tržišta knjiga provedenog u Hrvatskoj - jeste li i koliko knjiga pročitali?
TKO I KOLIKO ČITA
Istraživanje tržišta knjiga u Hrvatskoj proveo je GfK u Povodu Noći knjige, a za organizatore te manifestacije Zajednicu nakladnika i knjižara te Knjižni blok donosi detaljan uvid u čitalačke navike i kupnju knjiga u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na uzorku od tisuću ispitanika, a najopćenitiji je zaključak taj da polovica stanovnika Hrvatske čita knjige. Odnosno, 51 posto ispitanih pročitalo je makar knjigu, a prosjek broja pročitanih knjiga je četiri. Ta je brojka ipak malo niža, no rezultati prijašnjih godina - za dva posto u odnosu na 2014., odnosno pet posto u odnosu na 2011. godinu.
Najviše se čita, i to više od državnog prosjeka, u Zagrebu, Primorju i Dalmaciji, gotovo iznad 60 posto ispitanika, dok zaostaju istok zemlje i Lika s 35 odnosno 47 posto ljudi koji čitaju. Iznadprosječno, 77 posto čitaju visokoobrazovani, 70 posto ih čine stanovnici gradova. Među dobnim skupinama, najviše je čitatelja starosti do 25 godina, njih 61 posto. Taj podatak je ohrabrujući jer demantira bojazan da mladi ne čitaju. Više čitaju žene nego muškarci, a odnose 57 posto čitalačke populacije.
KAKO DOLAZIMO DO KNJIGA
Što se tiče načina na koji čitatelji dolaze do knjiga, u knjižnicama posuđuje 51 posto čitatelja, a od prijatelja njih 38 posto. Na kupnju u knjižarama i na kioscima se odlučuje 35 posto njih, dok devet posto nabavlja knjige preko interneta. Obje skupine 'posuđivača' štiva su u padu, kao i broj onih koji knjige kupuju (manje za šest posto no u 2014. godini).
ŠTO NAJVIŠE VOLIMO ČITATI
Među preferiranom lektirom je beletristika, a predvodi proza (64 posto), dok četiri posto čita poeziju, pet posto dramu, tri posto strip. Na drugom je mjestu stručna literatura s 30 posto, a publicistiku čita 28 posto.
Prema autorima, prijevodi stranih su u istom postotku kao i lani - čita ih 38 posto ispitanih, podjednako domaće i strane čita 43 posto, dok je potražnja za naslovima domaćih autora u padu s lanjskih 27 posto na ovogodišnjih tek 19 posto, a među njima je 28 posto osoba nižeg obrazovanja, navodi se u rezultatima GfK istraživanja. Preferiraju se čitanje na hrvatskom, čak 89 posto ispitanika.
Zašto čitaju u povodu Noći knjige govore Vedran Mlikota, Goran Bogdan, Iva Šulentić i Davor Gobac
KUPNJA KNJIGA
U posljednja tri mjeseca svaki peti građanin RH je, navodi se u rezultatima, kupio barem jednu knjigu. Kada bismo se vodili brojkama i usporedili postotak s brojem stanovnika Hrvatske, ispalo bi da je knjigu u tom periodu kupilo oko 800 tisuća ljudi. Knjige se najčešće kupuju za sebe i svoju djecu (72 posto, a samo kao poklon 11 posto ispitanih) od čega 48 posto otpada na beletristiku, na stručne i znanstvene knjige 26 posto, knjige za djecu 20 posto (u padu za 10 posto u odnosu na 2014.), a potom slijedi publicistika s 22 posto.
Mjesto na kojem se knjige najčešće kupuju je knjižara (56 posto), na kiosku, ali ne uz novine 21 posto, dok uz novine knjigu kupuje 10 posto ljudi. Na sajmu knjigu kupuje sedam posto ljudi, u antikvarijatu tek tri posto. Zanimljiv je podatak o malom broju ljudi koji knjige kupuje na sajmovima, što uključuje i popuste. Naime nešto više od polovice (56 posto) kupaca knjiga kupuju ih po punoj cijeni, a rast tog trenda kupnje knjiga po punoj cijeni zabilježen je u odnosu na prošlu godinu i gledano vrlo optimistično, mogao bi upućivati na početak kraja krize u tom sektoru.
A ZAŠTO NE KUPUJEMO KNJIGE
Među onima koji ne kupuju knjige, najčešći odgovor je da im knjige ne trebaju ili ih ne zanimaju, a to mišljenje dijeli ih 51 posto. Naravno, mnogo ljudi knjige ne kupuje iz financijskih razloga (20 posto), a dio ih posuđuje u knjižnici (14 posto).
Na pitanje što bi ih navelo da kupuju knjige, najčešći je odgovore jeftinije knjige, veći izbor naslova i bolji programi poput promocija knjiga i predstavljanja autora.
ELEKTRONIČKE KNJIGE
Knjige na elektroničkim medijima, računalima, pametnim telefonima, tabletima, e-čitačima, može čitati 73 posto populacije starije od 15 godina, a u odnosu na brojke iz 2013., riječ je o porastu od devet posto.
Od ispitanih 62 posto posjeduje računalo, 19 posto pametni telefon, četiri posto tablet, jedan posto e-čitač.
Samo tri posto mladih od 15 do 24 godine nema nijedan od uređaja na kojima mogu čitati knjige i ostalu literaturu, dok 76 posto pripadnika iste dobne skupine ima smartphone, a 25 posto tablet.
Međutim, čitanje knjiga na tim uređajima slabo je uvriježeno. Najviše se čitaju dnevne novine (72 posto), portali s autorskim, kritičkim sadržajem (27 posto). Tek 12 posto čita elektroničke knjige, ali ih ne kupuje, dok dva posto čitatelja kupuje elektroničke knjige.
U usporedbi s prošlim godinama, čitanost elektroničkih knjiga sramežljivo raste, no one nisu kupljene. Dok je podatak o čitanosti iz 2011. iznosio sedam posto, za 2015. je 12 posto. Kupnja je ostala na dva posto. Da bi kupili e-knjige, smatraju ispitanici, one moraju biti do 50 posto niže cijene od tiskanih - misli 64 posto, a za još veći popust zalaže se 36 posto ispitanika.
