VODIČ KROZ INTERLIBER

Top deset naslova strane publicistike

10.11.2013 u 11:00

  • +3

VODIČ KROZ INTERLIBER

Izvor: Promo fotografije / Autor: Algoritam

Bionic
Reading

Interliber se održava od 12. do 17. studenog na Zagrebačkom velesajmu, a među naslovima koji će ove godine biti predstavljeni zainteresiranim čitateljima nudi se i vrijednih publicističkih djela, među kojima izdvajamo deset veličanstvenih


Publističke knjige već su niz godina među najboljim naslovima koje nudi Interliber, pokrivajući raznolika područja ljudskog djelovanja i pristupe pisanja o njima, te se na štandovima može naći sve od ozbiljnih historiografskih analiza do novog priručnika samopomoći za lakovjerne. Nema sumnje da će ove godine među najprodavanijim naslovima Interlibera biti i, primjerice, knjiga zdravstvenih savjeta dr. Oza, no na ovom sajmu uvijek se može naći veliki izbor publicistike, pa i za one s kritički nastrojenim literarnim ukusom.

Tu su knjige koje se tiču Krleže, nacističke ali i poslijeratne Njemačke, nude nove spoznaje o mračnim stranama hrvatske povijesti, analiziraju utjecaj fotografije, odnosno približavaju čitatelju različita područja ljudske djelatnosti i postojanja. Vrijedi napomenuti i da se u stranu publicistiku mogu ubrojiti i dva djela hrvatskih autora, od kojih je jedno prvo objavljeno u Pragu, a drugo u Berlinu, te nam sada u prijevodnoj verziji dolaze na knjižare.

'Miroslav Krleža – hrvatski klasik' Reinhard Lauer (Naklada Ljevak)
Miroslav Krleža – je li on klasičan pjesnik? Je li on hrvatski klasik? To pitanje stoji u pozadini ove knjige, premda ona govori u kronološkom redoslijedu o privatnom životu, političkom razvoju i ideološkoj orijentaciji autora koji je bio utjecajniji i plodonosniji nego bilo koji drugi. Počeo je kao samokritičan ekspresionist i tjerao književnost na lijevi, sociokritički kolosijek, propagirajući lenjinske teze i pacifističke teme. Krleža je vječna inspiracija hrvatske književnosti, pa tako i za ovaj facsinantan pogled koji nudi ugledni njemački slavist Reinhard Lauer, dugogodišnji profesor u Göttingenu. Lauerova studija je ambiciozno postavljena i cilja na cjelovitost Krležine osobe, od ideologije do umjetnosti, te bi trebala obradovati sve znalce Krležina djela i privući novi krug čitatelja velikom imenu hrvatske književnosti i kulture. 

'Vlast i politika' Max Weber (Jesenski & Turk)
Novo izdanje klasičnog djela sociologa Maxa Webera, knjiga koja je utjecala na stoljeće političke teorije i prakse, pripremljeno za objavljivanje od urednika i autora predgovora Vjerana Katunarića, ujedno i jednog od najvažnijih suvremenih hrvatskih sociologa. Riječ je o prijevodu temeljnih dijelova važnog djela Maxa Webera 'Grundriss der Sozialökonomik’, a koji se izravno i sistematično bavi oblicima moći, vlasti, upravljanja i politike. S obzirom na tematiku, nije od zgoreg preporučiti čitanje ove knjige aktualnoj hrvatskoj vladi, kao i svima koje će doći iza nje, uz ekscentričnu napomenu da je Weber mislilac kojeg najviše spoimnje i citira trenutno najmoćniji čovjek Srbije, vicepremijer Aleksandar Vučić.

'Zapisi iz NDH' Edmund Glaise von Horstenau (Disput)
Kako je izgledala Pavelićeva NDH iz perspektive okorjelog nacista i Hitlerova sljedbenika? Odgovor nude fascinantni dnevnički zapisi njemačkog namjesnika u NDH, generala Edmunda Glaise von Horstenaua, koji pokrivaju period od travnja 1941. do rujna 1944. godine. Glaise von Horstenau ne piše samo o Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata, već iskusnim političkim okom i savršenim dnevničkim stilom punim cinizma, koji na mnogim mjestima prerasta u sarkazam, razmatra ukupne prilike u Trećem Reichu i poguban utjecaj velikonjemačke ideje na Hitlerovu politiku. To je štivo ni s čim usporedivog, vjerodostojnog i iznimno kritičkog svjedočenja o zločinačkom karakteru ustaškog režima, zbog razotkrivanja zakulisnih detalja ratnih događaja, zbog beskrupuloznog portretiranja ključnih ličnosti (s njemačke strane primjerice Hitlera i Ribbentropa, a s hrvatske Pavelića, Kvaternika, Stepinca), zbog oštroumnog dijagnosticiranja odnosā političkih snaga u presudnim godinama koje će obilježiti hrvatsku povijest sve do danas.


'Rat slikama – suvremena ratna fotografija' Sandra Vitaljić (Algoritam)
Ne samo u ratu, ali u ratu posebno, fotografija je idealno oružje – da oružje – za galvaniziranje i manipulaciju masama, za formiranje uvjerenja po volji manipulatora. Knjiga Sandre Vitaljić Rat slikama – suvremena ratna fotografija, dotiče se različitih slikovitih manipulacija ratnom fotografijom kroz povijest, komentira i inovacije digitalizirane fotografije, a posebno se osvrće na manipulacije fotografijama tijekom ratova proizišlim iz raspada Jugoslavije. Osim što rasvjetljava tamnu komoru uma manipulatora najčešće upregnutog u službu stvaranja neprijatelja i proizvodnje homogenizacije u vlastitom narodu, njezina znatiželja zaviruje posvuda izvan kadra, u kontekst, a proteže se sve do etičkih pitanja. To je knjiga koju čini sjajan analitički tekst – autoričin praški doktorat koji je za ovu priliku temeljito prerađen – ekskluzivni intervjui s desetak istaknutih ratnih fotografa i bogatstvo ilustracija od 200 fotografija i reprodukcija novinskih stranica i snimaka. Nešto od toga materijala je uznemirujuć, čak šokantan, te se preporučuje 'Rat slikama' držati izvan dosega djece.

'Bajke braće Grimm: Psihoanalitičko čitanje' Marc Girard (TIM Press)
Bajke braće Grimm nikad nas nisu prestale očaravati, po svoj prilici zato što tako začuđujuće relevantno opisuju poteškoće i sve ono što možemo dobiti ili izgubiti kada je riječ o našim obiteljskim i ljubavnim odnosima. Kroz čitanje brojnih priča, Marc Girard otkriva dramatične učinke roditeljskog nanošenja zla i roditeljske inkompetentnosti. Potom analizira stvaralačku moć ljubavi, koja podržava, popravlja, oblikuje junaka i daje mu snagu da nadvlada muke koje trpi, baš kao i vlastite nedostatke. Marc Girard francuski je književni kritičar, psihoterapeut, liječnik i matematičar. Uz brojne znanstvene radove, objavio je književne kritike o djelima Flauberta, Balzaca, Zole i Grimmovim pričama.

'Što želi Europa?' Slavoj Žižek i Srećko Horvat (Algoritam)
Iako se Europska unija suočava s najvećom krizom od svog osnutka, Hrvatska se manje-više spremno pridružila toj zajednici država početkom srpnja ove godine. Parafrazirajući Freudovo slavno pitanje o tome što žene žele, hrvatski teoretičar Srećko Horvat i svjetski poznati filozof Slavoj Žižek, omiljeni gost Subversive Festivala, analiziraju aktualno stanje politike i duha Starog kontinenta, s time da Žižek nudi i specifičnu slovensku perspektivu, s obzirom na to da je njegova domovina u EU još od 2004. Kako je o knjizi, koja je prvo izašla u Njemačkoj, rekao slavni redatelj Oliver Stone: 'Slovenski luđak i karizmatični hrvatski filozof nude analizu europskog zastoja na okrutno šarmantan inteligentno gorak način.' Kada je, pak, riječ o aktualnoj europskoj politici, i Žižek i Horvat gledaju prema Grčkoj i Alexisu Tsiprasu kao pojavi nade te upozoravaju da EU sve više sudjeluje u ratovima iako je nominalno savez mira.

Gostovanje Slavoja Žižeka i Alexisa Tsiprasa na Subversive festivalu u Zagrebu


‘Dug – prvih 5000 godina’ David Graeber (Fraktura)
S obzirom na sve veći proračunski deficit, možda je ovo naslov koji bi trebala čitati cijela država. Fascinantna knjiga Davida Graebera nudi kompleksan odgovor na naoko jednostavno pitanje - Treba li se dug vratiti? Premda je civilizacija uvjetovala da na to pitanje čovjek odgovori potvrdno, anarhist i antropolog David Graeber u 'Dugu' tvrdi suprotno. Unatoč uvriježenom stavu da je suvremeni kapitalizam nastao tek u doba velikih revolucija, divovski financijski aparat kreditâ i dugova postoji gotovo od osvita civilizacija te funkcionira tako da izvlači sve više rada iz sviju s kojima dođe u dodir, ustvrđuje Graeber analizirajući pojam i značenje duga od Sumerana do danas. David Graeber, jedan od začetnika pokreta Occupy, u svojemu nagrađivanom djelu ‘Dug – prvih 5000’ godina pruža sveobuhvatni uvid u borbu siromašnih i bogatih, povijest novca i pozajmljivanja.

‘Razumjeti stoljeće’ Dan Diner (Fraktura)
Strava dvadesetog stoljeća nesaglediva je koliko je i nepregledna literatura koja ga je pokušala objasniti. Vodeći njemački povjesničar Dan Diner pokazao je da je toj epohi još uvijek moguće pristupiti na novi način i pritom ne ugroziti intelektualno poštenje. U knjizi ‘Razumjeti stoljeće’ promatra epohu iz perspektive Istočne Europe, koja je samo prividno siva periferija slobodnog Zapada, a zapravo je ‘raskrižje svjetova’. U počecima borbe za prevlast nad turskim tjesnacima otkrivena je drevna Troja i počela rasti Odesa. Dinerova naracija počinje na Ejzenštejnovu stubištu, u gradu koji je bio poprište nacionalističkih, antisemitskih, nacističkih i boljševičkih zločina i gdje je granica između simbolike i patnje izbrisana.Nastavlja se kroz muke Weimarske republike I svih užasa koji su kasnije nastali, te nudi odgovore s pregršt činjenica na ključna pitanja 20. stoljeća.

‘Hans-Dietrich Genscher – Biografija‘ Hans-Dietrich Heumann (Školska knjiga)
U Hrvatskoj i regiji se po njemu zvao tip Mercedesa, no dugogodišnji njemački ministar vanjskih poslova iz vlade Helmuta Kohla, ali i predsjednik liberalnog FDP-a, Hans-Dietrich Genscher ostavio je u svojem političkom radu duboki trag u cijeloj Europi. Ova biografija nudi uvid u osobni život ali i politički put cijenjenog Genschera, koji je bio u vrhu Njemačke politike tijekom mnogim prijelomnih događaja, između ostaloga i za vrijeme pada Berlinskog zida i ujedinjenja države. Njegov imenjak Heumann temeljito je istražio politiku i poteze Hans-Dietricha Genschera, uključujući i period raspada Jugoslavije, tako da je čitanje biografije njemačkog inoministra i put saznavanja ključnih događaja iz novije nacionalne povijesti.

'Što je politika?' Hannah Arendt (Disput)
U ovoj knjizi sabrani su tekstovi jedne od najistaknutijih teoretičarki političkoga, napisani između 1950. i 1959. godine. Ti tekstovi ne mijenjaju iz temelja dosadašnje spoznaje o promišljanjima Hanne Arendt, ali produbljuju neka temeljna stajališta njezine političke filozofije. Njezino traganje za pozitivnim smislom političkoga polazi od dvaju središnjih iskustava prošlog stoljeća, koja su taj smisao 'zamračila', tj. čak preokrenula u njegovu suprotnost – naime iskustava totalitarnih sustava nacionalsocijalizma i komunizma, kao i od činjenice da politika danas raspolaže sredstvima (oružje masovnog razaranja) da zbriše s lica zemlje čitavo čovječanstvo, a s njim i svaki oblik politike. Time uzrokovana sumnja u smisao politike nije nimalo izgubila na aktualnosti u 21. stoljeću, te je stoga i relevantnost analiza Arendt o tim problemima neupitna.