Henini noviteti u rujnu su:

Jokha al-Harthi: Stablo gorke naranče

U srpnju 2020. godine objavili su i njezin roman Nebeska tijela koji je zasluženo osvojio nagradu "Man Booker International" 2019.

Stablo gorke naranče Jokhe al-Harthi ganutljiva je obiteljska priča koja skida veo s arapskog prostora i tradicija kojima je snažno obilježen. S puno suosjećanja, u romanu se nelinearno raspetljavaju priče različitih, a glavnoj junakinji bliskih žena, koje su, svaka na svoj način, usidrene u tradicionalne odnose te izložene degradaciji i patnji, bez prava na slobodan izbor.

Narine Abgaryan: Tri jabuke s neba pale

Šarm ovog međunarodnog bestselera razotkriva nam se kroz majstorsko pripovijedanje, kroz vibrantne opise armenskog folklornog blaga, kroz duhovite dijaloge i razarajuću autoričinu maštu kojom je sve obično pretvorila u neobično, a skromne, male ljude učinila epskim junacima.

Borut Kraševec: Agni

Prvijenac koji dinamično, duhovito i pametno ponire u naizgled mirnu svakodnevicu suvremene slovenske obitelji, ovjenčan uglednom "Kresnikovom nagradom za književnost".

Više o djelima:

Jokha al-Harthi: Stablo gorke naranče

Mlada Omanka Zuhur tek je pristigla na studij u London. Dolaskom na britansko sveučilište ona odjednom uranja u dinamičnu studentsku zajednicu, sklapa prisna prijateljstva, ali snažan osjećaj kajanja, boljka iz njezine prošlosti, ne da joj mira. I misli i snove zaokuplja joj Bint Amir, njezina zamjenska baka, žena koja ju je odgojila, a s kojom se nije stigla oprostiti… Stablo gorke naranče Jokhe al-Harthi, dobitnice međunarodnog Bookera, ganutljiva je obiteljska priča koja skida veo s arapskog prostora i tradicija kojima je snažno obilježen. S puno suosjećanja, u romanu se nelinearno raspetljavaju priče različitih, a glavnoj junakinji bliskih žena, koje su, svaka na svoj način, usidrene u tradicionalne odnose te izložene degradaciji i patnji, bez prava na slobodan izbor. Autorica ostaje vjerna temama krutih društvenih normi i strogog patrijarhata koji žene tog podneblja zakivaju u neslobodu, tugu i očaj.

„Od prve Omanke čiji je roman preveden na engleski, ovaj izvanredni roman u središte postavlja evoluciju djelovanja, moći i odnosa jedne žene.“ Karla Strand, Ms

„Stablo gorke naranče priča je o tugovanju i otuđenju, a Al-Harthi razvija ton kojime zahvaća taj osjećaj bačenosti u bezvremenost tuge.“ Ron Charles, The Washington Post

„Evocirajuće... U Al-Harthinu svijetu nije samo budućnost ona koja obećava; prošlost također nosi mogućnosti i šansu za reviziju.“ Joumana Khatib, The New York Times Book Review

„Prekrasna, pronicljiva priča o čežnji... Gorko-slatka pripovijest […] prepuna je neizbrisivih slika... Ovo dodatno učvršćuje Al-Harthin zasluženi književni ugled.“ Publishers Weekly

„Istraživanjem povijesti, podrivanjem društvenog statusa, preispitivanjem obiteljskih veza i dugova, Al-Harthine stranice slojevito, lijepo i bolno razotkrivaju jezivu samoću ženskih iskustava.“ Booklist

Jokha al-Harthi (Oman, 1978.) omanska je spisateljica i sveučilišna profesorica. Piše kratke priče, romane i knjige za djecu, kao i stručne i znanstvene radove. Tečna govornica engleskog jezika, doktorirala je klasičnu arapsku poeziju u Edinburghu i predaje na Sveučilištu Sultan Qaboos u Masqatu. Objavila je romane Stablo gorke naranče (2016.), Nebeska tijela (2010.) i Manamat (2004.) Za roman Nebeska tijela dodijeljena joj je prestižna nagrada „Man Booker International“, a bila je i u užem izboru za nagradu „Sahikh Zayed“ za mlade autore, te je dobila „Nagradu za najbolji omanski roman“ 2010. Roman Stablo gorke naranče osvojio je nagradu za kulturu, umjetnost i književnost „Sultan Qaboos“, a bio je nominiran i za „Dublin Literary Award“.

Narine Abgaryan: Tri jabuke s neba pale

U planinskom selu Maran, u živahnoj armenskoj zajednici koju odvajkada prate smijeh i suze, kletve i razna čuda, živjela je i pedesetosmogodišnja udovica i seoska knjižničarka Anatolija Sevojanc. Jednog se dana, misleći da ima neizlječivu bolest, udobno smjestila na jastuke, prekrižila je ruke na prsima, duboko udahnula i zatvorila oči. Bila je uvjerena da će umrijeti, ali dok je čekala da joj duša prhne put nebesa, na vratima joj se iznenada pojavio – ni manje ni više nego – prosac…

Ovaj bajkovit, živopisan roman očarava neobičnim sudbinama svojih junaka, žilavih Maranaca, koji su kroz desetljeća plakali i radovali se zajedno, i taman kad su bili svedeni na tek nekolicinu uvelih staraca, jedna im je nesvakidašnja ljubavna priča vratila i radost i mladost. Šarm ovog međunarodnog bestselera razotkriva nam se kroz majstorsko pripovijedanje, kroz vibrantne opise armenskog folklornog blaga, kroz duhovite dijaloge i razarajuću autoričinu maštu kojom je sve obično pretvorila u neobično, a skromne, male ljude učinila epskim junacima.

„Nježna i neobična priča o stoicizmu, otpornosti i ljubavi... Ultimativno feel-good štivo o neobičnoj romansi i toplini zajednice, iscrtano humorom, empatijom i zemaljskim, magičnim šarmom.“ Mary Chamberlain

„Topla priča o obitelji, prijateljstvu i zajednici.“ Foreword Reviews

„Dirljiva, gorko-slatka priča nalik bajci... Najsnažnija poruka koja sja kroz ovaj […] roman jest da rezignacija ne mora voditi u cinizam.“ Asian Review of Books

„Prožeto dobrotom, humorom, suptilnošću i nenaglašenom finoćom.“ Jevgenij Vodolazkin

Borut Kraševec: Agni

Ivan i Katja bračni su par koji s dvjema kćerima, Mašom i Klarom, živi na slovenskom selu. Dinamika njihova ustaljena života mijenja se kada se na kat obiteljske kuće useli zanosna Brina, Katjina sestra blizanka, koja traži predah od glumačke karijere u kazalištu. Brinin dolazak polako unosi nered u živote likova – Ivan je nervozan, Katja sve nemirnija, a Maša, tinejdžerka, intenzivno istražuje svoju seksualnost. Napetost je s vremenom sve veća, a u nizu bizarnih obrata uskoro postaje jasno da svaki život uz lice nosi i naličje – koje nije za svačije oči. Agni Boruta Kraševca prvijenac je koji dinamično, duhovito i pametno ponire u naizgled mirnu svakodnevicu suvremene slovenske obitelji, ovjenčan uglednom Kresnikovom nagradom za književnost. Gotovo začudno, jer zbivanja prikazuje i iz perspektive životinje, Kraševec pred čitatelja podastire ono karnalno i neukrotivo u međuljudskim odnosima, zorno prikazujući da se od prirode ne može pobjeći.

"Književni prvijenac Boruta Kraševca roman je o međusobnim odnosima koje pokreću nagoni. Roman o vatri kao vitalnoj energiji, o nevidljivoj ljepoti koja se neprestano valja između erosa i tanatosa i kojoj je dodatnu vrijednost značenja, time i destruktivnost, nametnuo čovjek. Kao takav, Agni u suvremenom slovenskom umjetničkom prostoru predstavlja svjež romaneskni vjetar koji prožvakane teme prikazuje na nov, drzak i umjetnički privlačan način." Jasna Lasja, Literatura

„Izuzetno napeto i zanimljivo štivo… Posebnost Agni je, osim u Kraševčevu stilu i montaži prizora, u tome što uspijeva čak i krajnju banalnost prosječne obitelji prikazati kao kroz leću termografske kamere koja opaža samo divlje gorenje strasti. Kroz klišejske dramice jedne skoro pa obične obitelji, kao temelj svega razotkriva se nesnosno bujanje života, karneval karnalnosti i beskonačni krug prokreacije, smrti i rađanja.“ Mirt Bezlaj, Delo

„Elastičnošću jezika na pravim mjestima uvjerljivo oslikava opscenosti i pristojnost profanog života te ih uzdiže na razinu romaneskne građe koja se neosporno obraća današnjem društvu.“ Marko Stanojević, Radio Študent

„Da se i u svome autorskom prvijencu Agni uputio tragovima ‘teškaša’, svjedoči dinamičan sadržajni naboj, kao i tehnička zaokruženost njegova kompleksnog romana.“ Maja Šučur, Dnevnik