Nakon dvije samostalne izložbe domaćih umjetnika, Trotoar otvara prvu izložbu iz ciklusa gostovanja - ugostit će beogradsku galeriju suvremene umjetnosti Eugster || Belgrade i grupnu izložbu na kojoj se predstavljaju umjetnici Saša Tkačenko, Vuk Ćuk i Julija Zaharijević. Kustosica izložbe je Natalija Paunić.

Nova izložba u Trotoaru premijerno predstavlja radove Saše Tkačenka, Vuka Ćuka i Julije Zaharijević zagrebačkoj publici, kao dio programskog usmjerenja galerije da jednom godišnje realizira izložbe koje nastaju u suradnji s međunarodnim galerijama i(li) kustosima. Ciklusom pozvanih galerija i kustosa Trotoar želi istražiti i predstaviti širok raspon regionalno i inozemno relevantnih umjetnica i umjetnika, potaknuti razmjenu perspektiva i doprinijeti povezivanju suvremene umjetničke produkcije. Prva od pozvanih, galerija Eugster || Belgrade, zastupa niz internacionalno uspješnih autorica i autora iz regije, a posljednjih se nekoliko godina predstavila na brojnim europskim i svjetskim sajmovima suvremene umjetnosti.

Izložba 'Stranger Danger' na kojoj će umjetnici izložiti svoje recentne radove otvorena je do 13. siječnja 2024., a uključuje i nekoliko site specific uradaka nastalih upravo za izložbu u Trotoaru. U sklopu popratnog programa planirani su i razgovori s umjetnicima te promocija 'Anxiety artist booka' Saše Tkačenka, publikacije na 365 strana u minimalnoj ediciji 3+2AP.

'Na izložbi su okupljeni radovi troje umjetnika koji na različite načine promišljaju stvarnost. Naslovno djelo (Saša Tkačenko - Unknown, talk to unknown), postavljeno u izlogu galerije, neonskim svjetlom ispisuje riječi "stranger" i "danger" čime poziva na oprez i prije samog ulaska u prostor određuje ton izložbe. Rimovane imenice citat su iz promišljanja Vladimira Nabokova na temu nedaća individualizma, prevedene u kontekst današnjih društvenih izazova. S druge strane, dok su se neke Nabokovljeve riječi u njegovo vrijeme mogle činiti naprednima i liberalnima, njegove šovinističke izjave (na primjer njegova "sumnja" u sposobnosti spisateljica) otkrivaju drugo lice njegove osobnosti. Na višeslojnost stvarnosti upućuje i rad Julije Zaharijević koja se koristi promjenjivom prirodom simbola u svrhu multiplikacije mogućih interpretacija. Radovi prikazani u Trotoaru izobličuju prepoznatljiv uzorak Chesterfield sofe, poznati vizualni znamen koji često povezujemo s patrijarhalnim shvaćanjem uspjeha, bogatstva ili ljepote (koji su u tom shvaćanju međusobno zamjenjivi). Raspored dugmadi više ne slijedi poznati uzorak koordinatne mreže nego stvara hibridnu formu, simulirajući organski proces nekontrolirane dezintegracije koji napreduje na vlastitu štetu, proces kancerogenog rasta. Taj je proces analogno primjenjiv na odraslu dob generacije čije se sazrijevanje odvilo paralelno sa sazrijevanjem interneta. Gubitak kontrole nad vlastitim online postupcima i podacima, konačni burnout izazvan neprestanom prisutnošću, teme su koje izviru iz umjetničke prakse Vuka Ćuka. Njegovi se radovi sastoje od sakupljenih, reklo bi se beskorisnih i neobičnih, masovno proizvedenih predmeta kupljenih uglavnom preko Ali-Expressa. Položeni na pod galerije raspoređeni su u ritualne oblike koji umjesto kružnica čine smajliće - simbol koji je, u suštini, jednako apstraktan kao i bilo koji drugi', napisala je o izložbi Natalija Paunić.

Više o umjetnicima

Saša Tkačenko (1979.) trenutno živi i radi u Zagrebu. U svom se umjetničkom djelovanju bavi prostorima i njihovim transformacijama pod utjecajem drugih medija, propitujući interakciju arhitektonskih karakteristika sa skulpturom, videom i instalacijom.Tkačenkovi radovi tako stvaraju dinamične situacije čiji je integralni dio publika, a često promišljaju motive i narative iz popularne kulture i suvremenog života. Izlaže od 2008. godine, između ostalog u Centru Pompidou u Parizu, Muzeju suvremene umjetnosti u Beogradu, mumok-u (Museum Moderner Kunst) u Beču, Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, MNAC-u (Nacionalni muzej suvremene umjetnosti) u Bukureštu, Times Museumu u Guandongu, ACP-u (Australian Centre for Photography) u Sydneyu, Muzeju grada Beograda, Künstlerhausu Bremen, UnionDocsu (Center for Documentary Art) u New Yorku, muzeju suvremene umjetnosti Castello di Rivoli u Torinu. Tkačenko je sudjelovao na rezidencijalnim programima u ISCP-u u New Yorku i T.I.C.A- AirLAb-u pri Tiranskom institutu za suvremenu umjetnost. Izlagao je i na umjetničkim sajmovima uključujući Liste Art Fair u Baselu i Listeov projekt Rewriting our imaginations, Art Geneve, Flash Show Budapest i Not Cancelled (online). Radovi mu se nalaze u kolekcijama Muzeja suvremene umjetnosti u Beogradu i Telenorovoj kolekciji suvremene umjetnosti.

Vuk Ćuk (1987.) vizualni je umjetnik iz Beograda. Kroz svoj rad propituje kako kapitalistička logika, trendovi i tehnologija oblikuju ljudski i prirodni svijet te istražuje nove načine življenja u suvremenom društvu. Djeluje kroz medij skulpture (kinetičke i statičke), instalacije, crteža, slikarstva, digitalne i video umjetnosti. Radovi su mu prikazani na 58. Oktobarskom salonu - Beogradskom bijenalu 2021., pod umjetničkim vodstvom CURA-e i kustosica Ilarie Marotte i Andree Baccin, na Sequence Art Festivalu u Marshall Houseu u Reykjaviku (2019.), na 57. Oktobarskom salonu - Beogradskom bijenalu 2019., pod umjetničkim vodstvom kustosa Gunnara i Danielle Kavran, u Kineskom umjetničkom muzeju u Šangaju (2017.), na Sugarcube Festivalu u New Yorku (2016.) i na Taiyuanskom kiparskom simpoziju u Taiyuanu (2016.). Imao je nekoliko samostalnih izložbi u galeriji Zvono u Beogradu, a samostalno je izlagao i u EIKON Schauraumu u MuseumsQuartieru u Beču (2023.), u Automat Artspaceu u Saarbruckenu (2022.), na sajmu The Armory Show u New Yorku (2023.), u galeriji Eugster || Belgrade (2020.), galeriji Ravnikar u Ljubljani (2019.) te u Srpskom kulturnom centru u Parizu (2018.). Nagrađen je posebnim priznanjem MAK Museuma u Beču, nagradom zaklade Vladimir Veličković i nagradom Taiyuanskog kiparskog simpozija. Predaje na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu i umjetnički je urednik časopisa DSCENE.

Julija Zaharijević (1991.) živi na relaciji Beč – Berlin. Polazište njene umjetničke prakse je neprekidno kretanje slika u našem globalnom društvu. Zanima je njihovo izvorište, vrijednost, simbolika i kako se mijenjaju ovisno o kontekstu. Njezini radovi inspiraciju pronalaze u povijesti umjetnosti i slikarstvu, popularnoj kulturi i društvenoj zamršenosti europskog umjetničkog bubblea. Izražava se kroz skulpturu, pisanje i slikarstvo. Radovi su joj izlagani na samostalnim izložbama: Modern Painting u Bbberlinu u Berlinu (2022.), samostalno predstavljanje na sajmu Vienna Contemporary s galerijom Eugster || Belgrade (2022.), Oh no! The View u galeriji Georg Kargl Permanent u Beču (2021.) i Silver Lane u galeriji Alienze u Beču (2021.). Recentne grupne izložbe na kojima je sudjelovala uključuju: On the New — Viennese Scenes and Beyond u galeriji Belvedere 21 u Beču (2023.), Structure u galeriji Eugster || Belgrade (2023.), hyper (hyper) u galeriji Callirrhoë u Ateni (2022.), SYSTEMA s galerijom Pina u Marseilleu (2022.), Burn the Groves u galeriji Löwengasse u Kölnu (2022.) i Jahresgaben 2022 u galeriji Kevin Space u Beču (2022.).

O gostujućoj galeriji

Galerija Eugster || Belgrade teži predstavljanju najrelevantnije produkcije suvremene umjetnosti jugoistočne Europe. Istražuje različite lokalne identitete u njihovu međuodnosu kao i u dijalogu s međunarodnim umjetničkim praksama, svjetskim zbivanjima i ključnim pitanjima. Smještena u središte bivše Jugoslavije, galerija propituje nove smjerove razvoja umjetnosti nekadašnjih država članica, načine na koji umjetnost može utjecati na njihove odnose danas, nadilazeći lokalni rakurs i postajući međunarodna. Internacionalni sajmovi i predstavljanje galerija i umjetnika/ica: The Armory Show, New York (2023.), Vienna Contemporary, Beč (2023., 2022. i 2019.), Liste Art Fair, Basel (2023., 2022. i 2021.), ARCO Madrid (2023. i 2021.), Artissima, Torino (2022.), Parallel Viena, Beč (2018.) Umjetnici koje Eugster || Belgrade zastupa: Emir Šehanović, :mentalKLINIK, Vladimir Miladinović, Saša Tkačenko, Šejla Kamerić, Vuk Ćuk, Ivana Ivković, Julija Zaharijević, Doruntina Kastrati, Marko Obradović.

O kustosici

Natalija Paunić (1990.) kustosica je i medijatorica iz Beograda. Redovito piše o umjetnosti istražujući nove, intersekcionalne pristupe kustoskoj praksi i pisanju kao i načine međudjelovanja osobnih i profesionalnih aspekata naših života. U svojem se radu bavi ponajprije pitanjima feminizma, akceleracionizma, ekologije, luksuza, rasipništva i ljubavi. Nakon magisterija na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, završava studij kustoskih praksi na Goldsmithsu u Londonu (2017.). Sudjeluje na različitim projektima u galeriji Eugster || Belgrade (više godina), Kunsthaus Dresden (2022.), Nacionalnoj galeriji Sjeverne Makedonije u Skopju (2022.), Confluence Institute for Innovation and Creative Strategies in Architecture (Pariz), Biennale Sessions (Venecija, 2022.), British Councila i zaklade LUX Moving Image (2020. - 2021.), Q21 u MuseumsQuartieru (Beč, 2019.), Enclave Projects (London, 2016. i 2017.), European Architecture Students Assembly (Danska, 2017.), Public School for Architecture Brussels (2017.), Institute for Contemporary Arts (u sklopu projekta ICA Young, London, 2016.). Radila je kao medijatorica na documenti 14 u Kasselu (2017.). U posljednje je vrijeme tekstove i intervjue objavljivala u časopisima Spike, Mousse i Les Nouveaux Riches te u novoj knjizi posvećenoj vještičarenju, umjetnosti i feminizmu kroz prizmu umjetnosti Šejle Kamerić (Mother is a bitch, Distanz publishing, Berlin). Od 2023. radi na razvoju zaklade LUKOWA Art Foundation iz Luzerna.

Trajanje izložbe

Od 24. studenog 2023. do 13. siječnja 2024. Radno vrijeme: od srijede do petka od 11 do 19 sati, subotom od 10 do 14 sati, i po dogovoru.