Izložba donosi povijesni pregled izvedbi baleta 'Orašar' na sceni zagrebačkog HNK te scenografiju i kostime vodećih europskih kazališnih kuća, pokazujući i onu stranu kazališta koju publika često nema priliku vidjeti.

Na izložbi koja ostaje otvorena do 26. veljače, izloženi su kostimi, skice, fotografije i scenografski kartoni praizvedbi 'Orašara' prikupljenih iz prestižnih kulturnih ustanova među kojima je i Državni muzej za kazalište i glazbu iz Sankt Peterburga, grada u kojem je balet praizveden 1892. godine.　

Zaklada milanskog Teatra alla Scala omogućila je kostime iz 'Orašara' izvedenog 1968./69., u koreografiji i režiji Rudolfa Nurejeva, a Kolekcija Yuresha, primabalerine Belinde Wright i Jelka Jureše s izvedbi u London Festival Balletu i Teatru la Fenice šezdesetih i sedamdesetih godina.

Izložba obuhvaća i artefakte Berlinske državne opere, raskošne produkcije iz 2013., osmišljene prema originalnim i kostimografskim rješenjima, te fundusa zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta i Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Važan dio izložbe predstavlja i kolekcija lutaka Orašar za koju se očekuje da će biti veliko iznenađenje.

'Konačno smo došli do točke za koju se pripremamo već 2,5 godine, tri godine', rekao je ravnatelj muzeja Miroslav Gašparević. Istaknuo je kako je riječ o neobičnom jedinstvenom projektu, jer je to prvi put da se priprema izložba posvećena jednoj baletnoj predstavi.

Autorica i kustosica Arijana Koprčina kazala je da je bio veliki izazov napraviti izložbu o baletu jer je trebalo osmisliti izložbu utemeljnu na istraživanju koja će istodobno biti lijepa i vizalno dojmljiva.

Autorica idejnog koncepta Vesna Ledić: Hrvatskoj treba muzej glazbe i kazališta

Okosnicu izložbe čini sva dostupna građa povezana s izvedbom baleta 'Orašar' u zagrebačkom HNK-u, ali i inozemne posudbe, rekla je Koprčina. Nit vodilja bila je na muzelan i edukatavan način ilustrirati premijerna izvođenja baleta, od praizvedbe 1892. u Sankt Peterburga, do izvedbi 'Orašara' na sceni zagrebačkog HNK od godine 1923. do danas, dodala je.

Autorica idejnog koncepta i voditeljica projekta Vesna Ledić rekla je kako u doba Božića, nade i iščekivanja dobrote želi izraziti svoju veliku želju, a to je da Hrvatska dobije muzej glazbe i kazališta. Jer, kako ističe, hrvatska glazbena i scenska baština to zaslužuju, što će potvrditi i izložba u MUO-u.

Izaslanik zagrebačkog gradonačelnika i pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i kulturu Ivica Lovrić kazao je da Muzej za umjetnost i obrt radi sjajne izložbe koje obugaćuju kulturnu ponudu grada Zagreba, a naročito možemo biti zadovoljni, kazao je, što u svjetskim okvirima svjedočimo originalnoj predstavi.

'Kada se kretalo u taj projekt nismo ni razmišljali da će se ova izložba koja svjedoči o božićnoj bajci nekako stopiti s najljepšim, najbogatijim i najbajkovitijim Adventom u Europi - Adventom u Zagrebu. Bili smo to prošle godine, vjerujem da će Zagreb i njegov advent to biti i u 2016', rekao je Lovrić