'1984.' objavljena je 1949. godine, a Gerge Orwell e pisanja ovog romana o totalitarnom društvu budućnosti prihvatio se 1947. No prvi je put osnovne ideje romana iznio u pismu obožavatelju 1944., dakle u pretposljednjoj godini Drugog svjetskog rata, kada se na zapadu još nije znalo sve o razmjerama zločina i totalitarizma u Staljinovom SSSR-u.

Orwell je 18. svibnja 1944. odgovorio na pismo Noela Willmetta, koji ga je pitao trebamo li se plašiti totalitarne budućnosti, na što mu pisac odgovara da to zasad 'nije vidljivo u našoj zemlji ili SAD-u'. No Orwell napominje da globalno gledajući stvari stoje drugačije: 'Hitler će uskoro, nema sumnje, nestati, ali će to rezultirati jačanjem Staljina, angloameričkih milijunaša i sitnih firera poput de Gaullea. Svi nacionalni pokreti, pa i oni koji su nastali kao otpor njemačkoj dominaciji uzimaju nedemokratski oblik, grupiraju se oko nekog od nadljudskih lidera (Staljin, Hitler, Salazar, Franco, Gandhi, De Valera raznoliki su primjeri) te prihvaćaju stav da cilj opravdava sredstva. Svugdje diljem svijeta krećemo se u smjeru centraliziranih ekonomija koje će možda funkcionirati u 'ekonomskom' smislu, ali neće biti organizirane demokratski i podijelit će ljude u kaste.'

Orwell ističe i opasnost 'emotivnog nacionalizma', koji 'ima tendenciju izostanka vjere u objektivnu istinu', nego potiče 'uklapanje činjenica u riječi nekog nepogrešivog vođe'. Onda slijede i direktne reference na ono što će za koju godinu postati '1984': 'Ako dođemo u svijet kojega se plašim, a to je svijet s dvije superdržave koje ne mogu pokoriti jedna drugu, dva i dva će postati pet ako tako vođa poželi.' Pisac kritizira i britanske intelektualce, koje opisuje kao 'više totalitarne od običnog naroda', a većina njih je 'savršeno spremna za diktatorske metode, tajnu policiju, sistematsko falsificiranje povijest itd'.

Kasnije se Orwell u '1984.' naročito bavio osmišljenim i propagandno provedenim falsificiranjem povijesti, a u pismo još napominje da je 'britanski imperijalizam tek manje zlo' od nacizma ili japanskog imperijalizma, te da je 'svaki rat izbor između dva zla'.

Cijelo pismo na engleskom jeziku možete pročitati na ovom linku