Slavka Pavić snima drugačiju atmosferu neke začudne odsutnosti, poluprazne perone, pruge, skretnice, žice, oble nosove lokomotiva i rijetke putnike
Izložba "U prolazu" jedne od najistaknutijih hrvatskih fotografkinja, Slavke Pavić, otvara se u ponedjeljak, 7. veljače u Fotogaleriji Dubrava Narodnog sveučilišta Dubrava.
Fokus njezinih radova ovaj su put željeznica, vlakovi, kolodvor jer, kao što sama kaže, vlak je davni simbol povezivanja ljudi i mjesta, putovanja, susreta, brojnih ispovijedi pred nepoznatim suputnicima, rađanja novih prijateljstava, nekih i za cijeli život.
Kako je u tekstu o izložbi napomenula Branka Hlevnjak, ta ugledna fotografkinja koja iza sebe ima golem i uspješan opus, s antologijskim fotografijama sada šeta kolodvorom i vreba motive za svoj novi doživljaj – doživljaj sadašnjosti.
"Gleda i fotografira te električne vlakove (nekad su to bile slikovite parnjače), gleda te vagone išarane sprejevima prema nekom američkom hip-hop obrascu koje ‘oslikava’ frustrirana divlja mladež, sretna što je ostavila svoj trag u prostoru, baš poput spiljskih lovaca", dodala je.
Snima atmosferu 'začudne odsutnosti' i poluprazne perone
Po njezinim riječima, Slavka Pavić snima i drugačiju atmosferu neke začudne odsutnosti, poluprazne perone, pruge, skretnice, žice, oble nosove lokomotiva i rijetke putnike.
"Usporedimo li ovu današnju sliku vlakova i kolodvora, kakvu nam fotografski bilježi Slavka Pavić, s onima Branimira Butkovića, još starijim Mladena Tudora i napokon sasvim ranim Milana Pavića, postaje nam jasno da su kolodvori i vlakovi danas, u 2020. i 2021. godini, kada su snimljene ove Slavkine fotografije, neka zaboravljena i zapuštena mjesta, i to sasvim bespotrebno i bez poslovne pameti", ocijenila je.
Hlevnjak smatra kako je upravo zato ova izložba vlakova Slavke Pavić i angažirana, jer ona duboko odražava današnje vrijeme i stanje željeznice u Hrvatskoj, u tim fotografijama ima i poetske nostalgije, sjećanja i nade, no ona se ne prepušta prošlosti da ju vuče natrag.
Tko je Slavka Pavić?
Slavka Pavić (Jajce, 1927.) provela je mladost u Daruvaru, a 1946. upisala je studij ekonomije u Zagrebu. Vještinu crno-bijele fotografije svladala je uz poduku profesionalnog fotografa i supruga Milana Pavića, snimivši kasnije niz antologijskih djela. Članicom Fotokluba Zagreb postaje 1951. godine, kada ujedno počinje javno izlagati.
Od 1961. nositeljica je počasnog umjetničkog zvanja Fotoamater I. klase, dodijeljenim joj od strane Fotosaveza Hrvatske, dok ju je 2005. Upravni odbor Fotokluba Zagreb proglasio istaknutim izlagačem Fotokluba Zagreb. Jedna je od osnivačica Ženske sekcije Fotokluba Zagreb, osnovane 1973. godine, te je dobitnica Nagrade Tošo Dabac 1990. godine. Proglašena je počasnom članicom Hrvatskog fotosaveza 2009., počasnom članicom ULUPUH-a 2013. te počasnom članicom Fotokluba Rijeka 2014. godine.
Iste godine, u nakladi Muzeja grada Zagreba, u kojem je održana njena velika retrospektivna izložba, objavljen je monografski katalog autorice Ive Prosoli. U izdanju Hrvatskog fotosaveza, 2015. godine izašla je njena monografija, "Slavka Pavić: subjektivna fotografija“, autorice Branke Hlevnjak. Prošle godine proglašena je počasnom građankom Daruvara.
Do sada je održala 30-ak samostalnih i sudjelovala na više od 450 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Radovi joj se nalaze u Zbirci hrvatske fotografije Fotokluba Zagreb, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju grada Zagreba, Muzeju suvremene umjetnosti, Etnografskom muzeju u Zagrebu, Zbirci Galerije Badrov. Svoje je fotografije objavljivala u brojnim časopisima i revijama. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja. Živi u Zagrebu.
Izložba je otvorena do 3. ožujka, a ulaz je slobodan.