'NALJUTITE SE!'

Ultimativni bestseler legende Pokreta otpora

27.12.2010 u 11:04

Bionic
Reading

U svojem borbenom eseju Hessel poziva Francuze da se opet nauče ljutiti na vlast, što su nekad itekako znali

Ne sviđa mu se povećavanje jaza između bogatih i siromašnih. Smeta mu način na koji se francuska država odnosi prema ilegalnim imigrantima. Zabrinut je za slobodu medija i socijalna prava. Nada se konačnoj uspostavi palestinske države i boljoj zaštiti okoliša. Sve ove velike teme nikako nisu puštale na miru Stephanea Hessela, 93 godine staru legendu francuskog Pokreta otpora, koji je odlučio svoja promišljanja pretočiti u esej od tridesetak stranica, ne sanjajući da bi ta knjižica mogla postati jedan od najvećih bestselera ove godine u Francuskoj. A to se, naravno, dogodilo.

Dosad je rasprodano 600 tisuća primjeraka Hesselovog eseja 'Indignez-vous!' (u prijevodu otprilike: Naljutite se!), trenutno najprodavanije knjige u Francuskoj, bolje nego književnim nagradama ovjenčani novi roman Michela Houellebecqa.

Hesselov esej se pojavio u knjižarama početkom listopada, u prvom izdanju od tek šest tisuća primjeraka, ali s cijenom od tri eura, što je za francuske prilike prilično jeftino. Nakladnik je Indigene, mala kuća s juga Francuske, koja doslovce radi na tavanu jedne zgrade, koja nije ni mogla sanjati da će javnost izraziti toliku radoznalost za poziv jednog dobrodržećeg starčića na pobunu. Predviđa se da će biti prodano milijun primjeraka 'Indignez-vous!', a već su dogovoreni prijevodi na talijanski, ali i neke druge europske jezike.

Ipak, kako smatraju francuski mediji, čitatelje je ipak više privukao Hessel kao osoba s fascinantnom životnom pričom, ali i opće nezadovoljstvo predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, protiv kojeg Stephane Hessel poziva na ustanak.

Naravno, miran i nenasilan, kako i doliči božićnom vremenu. Hessel je rođen u Berlinu 1917. godine te je kao dječak emigrirao s roditeljima u Francusku. Njegova majka je bila Helen Grund-Hessel, vrlo slobodoumna žena za svoje vrijeme, koja je poslužila Henri-Pierreu Rocheu kao inspiracija za roman 'Jules i Jim', kasnije adaptiran u filmski klasik Francoisa Truffauta. Hessel se na početku nacističke okupacije Francuske pridružio Pokretu otpora, a kasnije je uhvaćen, mučen od strane Gestapoa i poslan u konc-logor Buchenwald da umre. Ipak, Stephane Hessel je imao drukčije planove, pa je izmaknuo vješanju i preživio logore, da bi nakon Drugog svjetskog rata postao francuski diplomat i jedan od ljudi koji su sudjelovali u pisanju Opće deklaracije o ljudskim pravima, koju je UN usvojio 1948. godine.

U svojem borbenom eseju Hessel poziva Francuze da se opet nauče ljutiti na vlast, što su nekad itekako znali. Suvremeno društvo svakako nudi dovoljno nepravdi koje vrijedi ispraviti, a Hessel u tekstu naglašava da 'građani trebaju preuzeti odgovornst za stvari u našem društvu koje ne funkcioniraju'. Nakladnici Indigene Hesselov esej zato uspoređuju s u Francuskoj slavnim govorom Charlesa DeGaullea 18. lipnja 1940. godine, kada je iz Londona preko radija pozvao svoje sunarodnjake na otpor nacistima. 'Ova knjiga je ljudima dala nadu jer dolazi od pravog borca, a ne od salonskog intelektualca', objasnila je tajnu uspjeha 'Indignez-vous!' njegova nakladnica Sylvie Crossman.