Vrijedne slike, skulpture, crteži već su postavljeni u prostor galerije, pod strogim uvjetima temperature, vlage i osvjetljenja, te premijerno u utorak predstavljeni medijima.

'Željeli smo pokazati raspon umjetnika, od Europe do Amerike, to je doista vrh europske i svjetske umjetnosti', rekla je ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić, koja je s direktorom Fondacije Maeght, Olivierom Kaeppelinom autorica izložbe.

Objasnila je kako su među 25 umjetnika čiji su radovi na izložbi, uz općepoznata imena poput Braquea i Chagalla, uvršteni i značajni umjetnici za koje zna muzejsko-galerijska struka, ali su široj publici manje poznati ili su da bi ih vidjeli morali putovati u inozemstvo.

'Željeli smo pokazati što sve Fundacija ima u svojoj zbirci, ali i slijediti principe njezina utemeljitelja Aimea Maeghta koji je kao galerist otkrivao i promovirao i nepoznate umjetnike', istaknula je. 'Nije inzistirao na poznatim imenima, s umjetnicima je bio prijatelj. Profit mu nije bio na prvom mjestu, zbog čega se tada izdvajao, a i danas je to prilično rijetko', dodala je Poklečki.

S tim je razlogom odabran i naziv izložbe, 'Strast stvaranja', koji se ne odnosi samo na filozofiju po kojoj je djelovao, već i na njegove prijatelje, Miroa, Caldera, Giacomettija, Braquea, koji su strastveno sudjelovali u izgradnji Fundacije.

Umjetnički paviljon je s tom Fundacijom u suradnji dosad organizirao izložbu Joana Miroa, 2014. godine, te Alberta Giacomettija dvije godine kasnije, a kako kaže Poklečki, ovaj im je put prijateljski 'uskočila' u presudnom trenutku jer su planiranu izložbu Alexandera Caldera morali odgoditi na 2019. godinu.

'Mogla sam napraviti izložbu hrvatskog umjetnika, to bi bilo jednostavnije, no željela sam slijediti agendu s kojom sam došla na čelo Umjetničkog paviljona, da svake godine imamo jednu međunarodnu izložbu, i to ne bilo koju', napomenula je.

Među šezdesetak djela najbrojniji Georges Braque

Od 65 izloženih slika, skulptura, litografija, grafika i crteža, njih dvadesetak je Georgesa Braquea, od najranijih originalnih bakropisa s početka stoljeća, do 'Herakla' iz 1961. godine, a među njima je i ulje naplatnu "Atelier VI" s početka pedesetih te skulptura u bronci 'Himen' (1939.-1957).

Izloženo je i djelo Marca Chagalla religiozne tematike 'Pred slikom' iz 1968., serija tuša na papiru Pola Burya s kraja sedamdesetih, Balthusov crtež olovkom bez naziva iz 1972. godine, crteži Julia Gonzalesa iz tridesetih i četrdesetih godina, Raoula Ubaca 'Napušteno polje' (1967.)　

Američki umjetnici predstavljaju se u ovom dijelu Europe prvi put - Alexander Calder izlaže gvaš "Korak u prostoru" (1974.) te skulpture 'Tri žuta sunca' (1965.) i 'Repne površine zrakoplova' (1953.), Sam Francis svoju bijelu sliku uokvirenu bojama "Od mojih anđela" (1969-1970.), Paul Jenkins akril na platnu 'Phenomena cardinal priam points' iz 1985., a slikar, kipar i grafičar Ellsworth Kelly ulje na platnu 'Crveno, žuto, plavo' iz 1963.　

Tu su i slike jednog od najvećih predstavnika narativne figuracije Valeria Adamija ('Scena iz spavaće sobe' iz 1969.), islandskog umjetnika Erra, pravim imenom Gudmundura Gudmundssona ('Španjolski comicscape', 1981.-1982.) te Jörga Immendorffa koji na ulju na platnu iz 2006. prikazuje slikara majmuna, svoj alter ego, koji u svijet baca slike iz povijesti umjetnosti i iz časopisa.　

Posjetitelje na samom ulazu u izložbeni prostor dočekuju tri skulpture - 'Figura (Orah)' iz 1964. britanske umjetnice Barbare Hepworth, glavne predstavnice apstraktnog kiparstva prve polovine dvadesetog stoljeća, francuske kiparice, crtačice i grafičarke Germaine Richier ('Planina', 1955-1956.) te ruskog umjetnika Ossipa Zadkinea 'Kip za vrt' (1958.).　

Izložene su i četiri bibliofilske knjige s oslikanim listovima Picassa, Miroa, Braquea te Chagalla.

Novinarima je radove predstavio Olivier Kaeppelin, direktor Fundacije Maeght, podsjetivši na riječi Umberta Eca o tome kako je najljepše trenutke proživljavao kada je posjećivao izložbe jer tada nije živio samo jedan život, već njih tisuću.

'Kroz djela koja je Jasminka Poklečki Stošić izabrala za izložbu, bilo da je riječ o djelima koja se referiraju na mitologiju, Homera, igru prostora, boje, metafizičke ili političke teme, imamo priliku proživjeti tisuću života', ustvrdio je Kaeppelin, poželjevši isto ljubiteljima umjetnosti koji će razgledati izložbu u sljedeća 3,5 mjeseca.

S obzirom da će izložba biti otvorena do 14. siječnja, ona je i uvod u proslavu 120. obljetnice Umjetničkog paviljona koja se obilježava iduće godine.