Plesač, koreograf i baletni pedagog Slavko Pervan, jedan od najistaknutijih članova Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika, koji je 1959. s ostalima osnovao tu umjetničku strukovnu baletnu udrugu, umro je u nedjelju, 4. kolovoza, u Sarajevu u 89-oj godini.
U svojoj dugoj i iznimno bogatoj baletnoj karijeri, prvo kao plesač, zatim kao koreograf i pedagog, Slavko Pervan (Jajce, 23. srpnja 1936. - Sarajevo 4. kolovoza 2024.) ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi, stoji u priopćenju.
Školovao se u Osijeku gdje je 1951. primljen u angažman u HNK u Osijeku. Od 1953. djelovao je u Narodnom pozorištu u Sarajevu, a na angažmanu u zagrebačkom Baletu bio je od 1957. - 1961. Usavršavao se u Moskvi i New Yorku.
Od 1977. do 1982. bio je kreativni autor i koreograf sletova za Dan mladosti, 1984. radio je slet za otvaranje i zatvaranje četrnaestih Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, a 1992. u opkoljenom gradu, postavio je i režirao predstavu Kosa, Sarajevo – Anno Domini 1992.
Osobito se istaknuo koreografijama: Hasanaginica i Satana (Vojin Komadina), Grozdanin kikot (Dane Škerl), Edip (S. Bombardelli), Adam i Eva (Z. Hristić), Petar Pan (B. Bjelinski), Riki (I. Kuljerić), Amerikanac u Parizu (G. Gershwin), Folk simfonija (B. Ulrich) i dr. Koreografirao je u Splitu (B. Papandopulo, Teuta, 1993.; J. Strauss, Bečke ljubavi, 1994.) i u Rijeci (Cesare Pugni, Esmeralda, 2002; E. Grieg, Peer Gynt, 2003).
Pedagoškim radom bavio se u Sarajevu, Novom Sadu, Splitu i Rijeci.
Upravni odbor Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika na skupštini 4. studenog 2011. dodijelio mu je Nagradu za cjelokupan doprinos baletnoj umjetnosti.
Također, 2012. na skupštini HDPBU predstavljena je knjiga Slavka Pervana Kompozitori boginji Terpsihori / Zid uspomena - foto monografija s autobiografskim tekstom, u iznimnom, poetičnom dizajnu Mehmeda A. Akšamije. Prošle godine u Sarajevu je otvorena izložba autorice Amine Abdičević o Slavku Pervanu nazvana Jedan život - jedna karijera.
