Na ovogodišnjem 38. zasjedanju Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a, održanom od 15. do 25 lipnja u Dohi, bilo je riječi i o konzervaciji Starog Grada Dubrovnika upisanog na Popis svjetske baštine UNESCO-a, a Hrvatska, koja je prvi put sudjelovala kao članica, izabrana je za potpredsjednicu zasjedanja Odbora za 2015. koje će se održati u Bonnu

Taj je izbor još je jedna potvrda uspješne brige hrvatskih vlasti i stručnjaka u čuvanju i upravljanju kulturnom baštinom, priopćeno je danas iz Ministarstva kulture.

Odbor je tijekom zasjedanja raspravljao o upisu 36 dobara na Popis svjetske baštine. Nakon opsežnih rasprava na popis su između ostalih uvršteni kulturni krajolik južnog Jeruzalema u Battiru, utvrđeni grad Erbil u Iraku, mlin za svilu i pridružena dobra Tomioka u Japanu, tvornica i industrijska arhitektura Van Nellefabriek u Rotterdamu te povijesni grad Jeddah u Saudijskoj Arabiji.

Mjesto na Popisu svjetske baštine od sada ima i Qhapac Nan, andski sustav putova koji dijele Argentina, Bolivija, Čile, Ekvador,Kolumbija i Peru te Veliki kanal u Kini

Među špiljama koje su uvrštene na Popis su Pont d’Arc u pokrajini Ardeche u Francuskoj te Maresha i Bet-Guvrin u Izraelu

Od kulturnih krajolika uvršteni su vinogradi u Pijemotu te gradovi Bursa i Cumalikzik kao mjesta nastanka Otomanskog Carstva. Delta rijeke Okavango u Bocvani upisana je kao tisućito dobro na prestižnom Popisu svjetske baštine.

Za vrijeme desetodnevnog zasjedanja predstavnici glavnog tajništva UNESCO-a i Centra za svjetsku baštinu (ICOMOS) postavili su pitanje hoće li planirana gradnja na platou Srđa iznad Dubrovnika i naselja Bosanka ugroziti iznimnu univerzalnu vrijednost upisanog dobra. Hrvatski veleposlanik Ivo Goldstein odgovorio je kako je zahvat na platou Srđa planiran urbanističkim planom i ne zahvaća kulturno dobro na Popisu svjetske baštine niti njegovu buffer zonu.

Pozvao je predstavnike Odbora i ICOMOS-a da na mjestu utvrde da obuhvat namjeravanog projekta neće imati negativan utjecaj na iznimnu univerzalnu vrijednost kulturnog dobra upisanog na Popis svjetske baštine.

Nakon toga u raspravi je sudjelovala većina od 21 države članice Odbora te na temelju dokumentacije i dotadašnje rasprave jednoglasno su podržale stajališta hrvatskog izaslanstva.

Članice Odbora za Svjetsku baštinu UNESCO-a sastaju se jednom godišnje i uz međunarodna stručna tijela raspravljaju o mnogim temama iz područja prirodne i kulturne baštine svijeta.