Manifestaciju od 1995. godine organiziraju Knjižnice grada Zagreba (KGZ) uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture. U tih se mjesec dana, kako je rekla članica programskog i organizacijskog odbora Janja Maras iz KGZ-a na konferenciji za novinare u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, nastoji dodatnim naporima intenzivnije govoriti o važnosti čitanja, knjige i znanja općenito.

'To se ostvaruje kroz dvije razine. Prva je središnji program koji uključuje svečano otvorenje, čitateljski maraton koji se svake godine održava 23. listopada, natjecanje čitanja naglas te proglašenje Knjižnice godine od strane Hrvatskog knjižničarskog društva koje se održava na Dan hrvatske knjige 11. studenoga', rekla je Maras. Ove godine dobitnik toga naslova je Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir.

'Na lokalnoj razini svaka ustanova - narodne i školske knjižnice te druge institucije u kulturi koje se pridružuju manifestaciji - organizira svoje programe u suradnji sa svim svojim suradnicima i partnerima koji rade na osnovnom cilju, a to je popularizacija čitanja', dodala je.

Koordinatorica projekta Sara Džapo iz zagrebačke Gradske knjižnice napomenula je kako je, u godini koju je Europska komisija proglasila Europskom godinom kulturne baštine, upravo baština okosnica programa Mjeseca hrvatske knjige 2018.

'Mnogobrojni programi ovogodišnje manifestacije stoga stavljaju naglasak na hrvatsku kulturnu baštinu. Glavna tema je 'Baš baština', a moto '(U)čitaj nasljeđe!'', rekla je Džapo.

Kulturna baština je širok pojam, napomenula je, a upravo se u motu '(U)čitaj nasljeđe!' primjećuje dvosmjeran proces u našem odnosu s baštinom: istodobno, mi gradimo baštinu i ona gradi nas.

Osim što je osnovna bit programa poticanje čitanja i naglasak na važnosti knjige, ona naglašava i važnost raznolikosti baštine, njezina očuvanja i spoznavanja njezine uloge u našim životima.

'O važnosti manifestacije svjedoče i podaci koji pokazuju da je od prvog izdanja Mjeseca hrvatske knjige 1995., kada je svoje sudjelovanje prijavilo stotinjak knjižnica s oko 500 programa, danas, 24 godine poslije, u njemu sudjeluje nešto više od 200 knjižnica s preko dvije tisuće programa', napomenula je Džapo.

Osim osnovnih programa poticanja čitanja i promicanja važnosti knjige i knjižnica te knjižničnih usluga, poput raznih radionica, igraonica i predavanja za djecu svih dobnih skupina, izložbi, predstava za djecu, akcija nagrađivanja najčitatelja i slično, velik dio programa ove će godine biti izravno posvećen kulturnoj baštini.

'To su primjerice izložbe starih i rijetkih knjiga, posebice iz zaštićenih fondova i zavičajnih zbirki, pa radionice izrade etno nakita, literarnih i foto natječaja inspiriranih lokalnom baštinom, a čak je u programu i nekoliko kulinarskih radionica čiji je cilj naglasiti i očuvati gastronomsku tradiciju nekoga mjesta', istaknula je Džapo.

Glavni motiv manifestacije je glagoljica kao posebnost hrvatske kulturne baštine i nacionalnog identiteta, pa će velik dio programa biti posvećen upravo staroslavenskom pismu, a Knjižnice grada Zagreba upriličit će na sajmu knjiga Interliber u sklopu Znanstvenog kvarta i radionice izrade glagoljskih slova.

Dio središnjeg programa manifestacije je i Nacionalni kviz za poticanje čitanja djece i mladih, koji ove godine nosi naziv 'Do baštine na krilima mašte', a čitat će se knjige 'Andautonac' Snježane Babić Višnjić , 'Sve o Evi' Nene Lončar i 'Letači srebrnih krila' Melite Rundek.

Voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu KGZ-a Isabella Mauro istaknula je kako je riječ o tradiciji koja traje već 20 godina, a cilj je dodatno poticanje čitanja kod mladih čitatelja, posebice djece od 4. do 8. razreda osnovne škole.

Kviz se od 2011. godine realizira online, putem mreže narodnih i školskih knjižnica u Hrvatskoj i dijaspori. Sudionici kviza biraju se nasumično putem programskog sustava, a svi finalisti ulaze u javno izvlačenje koje će se održati u završnici kviza 15. studenoga u NSK u Zagrebu. Glavna nagrada ove je godine tablet Lenovo.